Prikazani su postovi s oznakom NerminSefić. Prikaži sve postove
Prikazani su postovi s oznakom NerminSefić. Prikaži sve postove

petak, 9. listopada 2026.

Sastanak bez odluke nije neuspjeh, ali mora biti svjestan izbor

Sastanak bez odluke nije neuspjeh, ali mora biti svjestan izbor

Autor: Nermin Sefić

Razgovor koji ne završi odlukom ima smisla kad je tako zamišljen; problem nastaje kada se odluka očekivala, a izostala bez jasnog razloga, vlasnika zadatka i roka.

Razgovor koji ne završi odlukom ima smisla kad je tako i zamišljen; problem nastaje kad se odluka očekivala pa izostala.

Sastanak koji ne završi odlukom nije nužno izgubljeno vrijeme. Razmjena informacija i usklađivanje razumijevanja imaju vlastitu vrijednost.

Problem nastaje kad se odluka očekivala pa izostala, a nitko to nije izgovorio. Tema se tada vraća na sljedeći sastanak s istim sudionicima i istim ishodom.

Rečenica na kraju o tome je li odluka donesena ili odgođena, i do kada, jeftinija je od trećeg ponavljanja iste rasprave.

Najjednostavnija kontrola je unaprijed označiti što se od sastanka očekuje. Informiranje, rasprava i odluka nisu ista vrsta susreta. Ako je cilj odluka, poziv treba navesti tko je donositelj i koji materijal mora biti dostupan prije početka.

Kada odluka ipak nije moguća, sastanak treba završiti konkretnim razlogom. Nedostaje li podatak, treba odrediti tko ga pribavlja i do kada. Postoji li spor oko kriterija, treba ga imenovati. Rečenica odluka je odgođena do X zbog Y često vrijedi više od još dvadeset minuta rasprave.

Zapisnik također treba biti proporcionalan svrsi. Za većinu operativnih sastanaka nisu potrebni transkripti. Dovoljni su donesene odluke, otvorene točke, vlasnici zadataka i rokovi. Tako sljedeći sastanak počinje od mjesta na kojem je prethodni završio.

Dobro vođen sastanak nije onaj na kojem se uvijek odluči. To je sastanak na kojem je svima jasno što je odlučeno, što nije, zašto nije i koji je sljedeći korak. Svjesno odgađanje može biti kvalitetna odluka; neizgovoreno odgađanje samo prenosi problem dalje.

U području Organizacija korisno je ovo načelo pretvoriti u kratku operativnu kontrolu: odrediti vlasnika, signal koji traži reakciju i mjesto na kojem se odluka bilježi. Time dobra formulacija postaje dio rada koji je moguće provjeriti, usporediti kroz vrijeme i popraviti kada praksa pokaže da pravilo više ne odgovara stvarnosti.

Najbolji test je može li druga osoba, bez dodatnog usmenog objašnjenja, razumjeti što je napravljeno, zašto i koji bi događaj promijenio odluku. Kada odgovor glasi da, proces ima trag i odgovornost. Kada glasi ne, problem nije nedostatak još jednog pravilnika, nego to što postojeće načelo nije prevedeno u stvaran način rada.

Urednička odgovornost: objavu je prije objave odobrio glavni urednik Nermin Sefić.

#GNKASG #NerminSefic #NerminSefić #Organizacija #VodjenjeSastanaka #PoslovneOdluke #Odgovornost #Rokovi #Upravljanje #Produktivnost #PoslovniProcesi #AKTUAL


Cjelovit tekst i izvor: https://gnk-asg.hr/komentari/sastanak-bez-odluke-nije-neuspjeh-ali-mora-biti-svjestan/

Odobrio urednik: Nermin Sefić — GNK ASG (GNK DINAMO Ltd.). Autor i urednička odgovornost: Nermin Sefić. Izdavač: GNK ASG d.o.o..

#GNKASG #GNKDINAMOLtd #NerminSefic #BusinessIntelligence #vođenjesastanaka #poslovneodluke #organizacija #odgovornost #rokovi #vlasnikzadatka #NerminSefić #operativnoupravljanje

Dokument bez datuma i autora teško je provjeriti

Dokument bez datuma i autora teško je provjeriti

Autor: Nermin Sefić

Podatak bez naznake kada je nastao i tko ga je pripremio ne može se ni potvrditi ni osporiti. Može se samo vjerovati mu ili ne.

Podatak bez naznake kada je nastao i tko ga je pripremio ne može se ni potvrditi ni osporiti.

Podatak bez naznake kada je nastao i tko ga je pripremio ne može se ni potvrditi ni osporiti. Može se samo vjerovati mu ili ne.

U unutarnjem radu to prolazi dok se ne pojavi neslaganje. Tada se gubi vrijeme na utvrđivanje osnovnih stvari umjesto na samu raspravu.

Datum i autor nisu formalnost nego najjeftiniji dio provjerljivosti. Dodaju se u trenutku nastanka ili se ne dodaju nikad.

Datum i autor stvaraju osnovni kontekst. Autor ne mora značiti osobnu odgovornost za svaku brojku, ali pokazuje gdje počinje trag provjere. Datum govori koja su pravila, izvori i okolnosti tada vrijedili. Bez toga je teško razlikovati pogrešku od promjene koja se dogodila poslije.

Jednako je važna verzija. Dokument koji se šalje u više kopija može imati autora i datum, a ipak ostati nejasan jer nitko ne zna koja je kopija konačna. Jedno kanonsko mjesto i evidencija promjena jednostavniji su od naknadnog uspoređivanja datoteka nazvanih final, final2 i stvarno-final.

Za automatizirane dokumente trag je još važniji. Ako izvještaj generira sustav ili Worker, treba biti poznato iz kojeg izvora uzima podatke, kada je generiran i koja je verzija pravila korištena. Automatizacija smanjuje ručni rad, ali ne ukida potrebu za odgovornošću.

Dobra praksa je minimalni identitet dokumenta: naslov, vlasnik, datum, status, izvor ključnih podataka i mjesto kanonske verzije. To je mali trošak u trenutku nastanka, a velika ušteda kada kasnije treba potvrditi što je zapravo bilo važeće.

U području Podaci i izvještavanje korisno je ovo načelo pretvoriti u kratku operativnu kontrolu: odrediti vlasnika, signal koji traži reakciju i mjesto na kojem se odluka bilježi. Time dobra formulacija postaje dio rada koji je moguće provjeriti, usporediti kroz vrijeme i popraviti kada praksa pokaže da pravilo više ne odgovara stvarnosti.

Najbolji test je može li druga osoba, bez dodatnog usmenog objašnjenja, razumjeti što je napravljeno, zašto i koji bi događaj promijenio odluku. Kada odgovor glasi da, proces ima trag i odgovornost. Kada glasi ne, problem nije nedostatak još jednog pravilnika, nego to što postojeće načelo nije prevedeno u stvaran način rada.

Urednička odgovornost: objavu je prije objave odobrio glavni urednik Nermin Sefić.

#ProvjerljivostDokumenata #PodaciIIzvještavanje #PodaciIIzvjestavanje #GNKASG #NerminSefic #NerminSefić #SeficNermin #SefićNermin #GNKDINAMOLtdUSAGroup


Cjelovit tekst i izvor: https://gnk-asg.hr/komentari/dokument-bez-datuma-i-autora-tesko-je-provjeriti/

Odobrio urednik: Nermin Sefić — GNK ASG (GNK DINAMO Ltd.). Autor i urednička odgovornost: Nermin Sefić. Izdavač: GNK ASG d.o.o..

#GNKASG #GNKDINAMOLtd #NerminSefic #BusinessIntelligence #provjerljivostdokumenata #Podaciiizvještavanje #GNKASGdoo #NerminSefić #SefićNermin #SeficNermin #GNKDINAMOLtdUSAGroup

srijeda, 7. listopada 2026.

Upravljanje rizikom umjetne inteligencije traži vlasnika, a ne samo pravila

Upravljanje rizikom umjetne inteligencije traži vlasnika, a ne samo pravila

Autor: Nermin Sefić

Upravljanje AI rizikom traži imenovanog vlasnika, klasifikaciju primjene, revizijski trag i jasnu točku ljudske odluke.

Pravilnik o uporabi umjetne inteligencije bez imenovane odgovorne osobe ostaje dokument koji nitko ne primjenjuje u spornom trenutku.

Organizacije koje uvode umjetnu inteligenciju u redovan rad u pravilu najprije napišu pravila o njezinoj uporabi. To je koristan prvi korak, ali sam po sebi rijetko dovoljan.

Pravilnik bez imenovane osobe koja odlučuje u spornim slučajevima ostaje dokument koji se citira nakon događaja, a ne primjenjuje prije njega. Sporni slučajevi nastaju upravo ondje gdje pravila nisu jednoznačna.

Odgovornost se ne dijeli tako da je nose svi. Nosi je netko imenovan, s ovlasti da zaustavi uporabu kad procijeni da je potrebno.

GNK ASG d.o.o. uporabu umjetne inteligencije unutar grupe vodi uz jasno određenu odgovornost za odluke koje iz nje proizlaze.

Drugi važan element je klasifikacija uporabe. Nije svaki AI zadatak jednako rizičan. Sažimanje javnog materijala nije isto što i obrada osobnih podataka ili prijedlog odluke koja može imati financijsku ili pravnu posljedicu. Organizacija treba unaprijed odrediti koje kategorije zahtijevaju dodatnu ljudsku provjeru.

Treći element je sljedivost. Za važne primjene treba biti moguće utvrditi koji je model korišten, s kojim ulazom, koja su pravila vrijedila i tko je pregledao rezultat. To ne znači čuvati svaki nevažan razgovor, nego osigurati revizijski trag tamo gdje posljedica odluke opravdava takvu kontrolu.

Modeli i načini uporabe se mijenjaju, pa jednokratna procjena nije dovoljna. Dobavljač može promijeniti ponašanje modela, a korisnici mogu pronaći novu primjenu koja nije bila dio početnog odobrenja. Vlasnik rizika zato treba periodično pregledavati stvarne načine uporabe, incidente i ručne korekcije.

Granica između preporuke i odluke mora ostati vidljiva. Digitalni Worker može prikupiti podatke, usporediti opcije i pripremiti nacrt, ali konačna poslovna odluka treba ostati kod osobe koja razumije posljedice i ima ovlast za njih. Formalno prisutan čovjek nije dovoljan ako se rezultat modela uvijek prihvaća bez provjere.

Sigurnost podataka pripada istom okviru. Korisnici moraju znati koje informacije ne smiju unositi u vanjske modele i gdje se nalaze odobreni alati. Pravilo koje je preteško primijeniti u stvarnom radu samo potiče korištenje lakših, ali nekontroliranih alternativa.

Dobar sustav uključuje i postupanje s pogreškom. Cilj nije tvrditi da model nikad neće pogriješiti, nego unaprijed znati kako se pogreška prijavljuje, kome se eskalira i što se mijenja nakon incidenta. Upravljanje AI rizikom tako postaje sustav odgovornosti i učenja, a ne samo popis zabrana.

Za područje Privatnost i AI korisno je svaku važnu primjenu vezati uz vlasnika, razinu rizika, dopušteni skup podataka i obveznu točku ljudske provjere. Time se pravila mogu primjenjivati dosljedno bez obzira na to koji alat ili model tim koristi u određenom trenutku.

Najbolja provjera nije postojanje pravilnika nego mogućnost da druga osoba rekonstruira zašto je AI rezultat prihvaćen, izmijenjen ili odbijen. Takav trag omogućuje učenje iz pogrešaka i sprječava da organizacija ovisi o neformalnom sjećanju korisnika ili proizvođača modela.

Periodični pregled treba uključiti i pitanje koristi. Ako određena AI primjena više ne štedi vrijeme, ne povećava kvalitetu ili stvara više korekcija nego vrijednosti, treba je promijeniti ili ugasiti. Vlasništvo nad rizikom ima smisla samo ako uključuje i pravo da se tehnologija prestane koristiti.

Prije širenja uporabe na novi proces korisno je provesti mali kontrolirani pilot s unaprijed definiranim kriterijima uspjeha i pogreške. Pilot treba završiti odlukom: proširiti, izmijeniti ili zaustaviti. Time organizacija izbjegava da eksperiment tiho postane trajni sustav samo zato što ga je nekoliko korisnika počelo redovito koristiti.

#GNKASG #NerminSefic #UmjetnaInteligencija #AIRizik #AIGovernance #UpravljanjeRizikom #Privatnost #Odgovornost #DigitalnaRadnaSnaga #Tehnologija #AI #KorporativnoUpravljanje


Cjelovit tekst i izvor: https://gnk-asg.hr/objave/upravljanje-rizikom-umjetne-inteligencije-trazi-vlasnika-a-ne-samo-pravila/

Odobrio urednik: Nermin Sefić — GNK ASG (GNK DINAMO Ltd.). Autor i urednička odgovornost: Nermin Sefić. Izdavač: GNK ASG d.o.o..

#GNKASG #GNKDINAMOLtd #NerminSefic #BusinessIntelligence #upravljanjeAIrizikom #umjetnainteligencija #AIgovernance #PrivatnostiAI #NerminSefić #digitalnaradnasnaga #ljudskaprovjera #revizijskitrag

Tehnologija koja se ne može ugasiti nije izbor nego obveza

Tehnologija koja se ne može ugasiti nije izbor nego obveza

Autor: Nermin Sefić

Pri uvođenju tehnološkog rješenja gotovo se uvijek raspravlja o tome kako ga pokrenuti, a rijetko o tome kako bi se, ako zatreba, iz njega izašlo.

Rješenje bez izlazne strategije s vremenom prestaje biti odluka koju je moguće preispitati.

Pri uvođenju tehnološkog rješenja gotovo se uvijek raspravlja o tome kako ga pokrenuti, a rijetko o tome kako bi se, ako zatreba, iz njega izašlo.

Rješenje bez zamislive zamjene s vremenom prestaje biti odluka koju je moguće preispitati. Uvjeti se mijenjaju, cijena raste, a pregovarački položaj slabi svake godine.

Pitanje kako bismo iz ovoga izašli ne treba postaviti pri raskidu nego pri potpisu.

Izlazna strategija ne znači da se već na početku planira raskid. Ona znači razumjeti gdje se nalaze podatci, u kojem ih je formatu moguće preuzeti, koliko traje migracija i koje licence prestaju vrijediti. Bez tih odgovora pregovarački položaj slabi kako se povećava količina podataka i broj integracija.

Poseban rizik nastaje kada znanje o rješenju ostane koncentrirano kod dobavljača ili jedne interne osobe. Tada zamjena nije samo pitanje kupnje drugog proizvoda nego ponovne izgradnje razumijevanja sustava. Dokumentacija arhitekture, ovlasti i oporavka zato je dio stvarne mogućnosti izbora.

Ugovorna strana jednako je važna. Treba znati koliko dugo nakon prestanka ugovora ostaje pristup podatcima, postoji li pomoć pri migraciji i kako se potvrđuje brisanje podataka. Ako se ta pitanja prvi put otvore pri raskidu, organizacija pregovara u trenutku kada ima najmanje prostora.

Korisno je povremeno testirati prenosivost na malom uzorku. Ako se reprezentativni podatci ne mogu izvesti, dokumentacija nije aktualna ili alternativni tim ne razumije format, zaključavanje već postoji. Tehnologija ostaje izbor samo dok postoji razumna i provjerena mogućnost promjene.

U području Tehnologija i rizici korisno je ovo načelo pretvoriti u kratku operativnu kontrolu: odrediti vlasnika, signal koji traži reakciju i mjesto na kojem se odluka bilježi. Time dobra formulacija postaje dio rada koji je moguće provjeriti, usporediti kroz vrijeme i popraviti kada praksa pokaže da pravilo više ne odgovara stvarnosti.

Najbolji test je može li druga osoba, bez dodatnog usmenog objašnjenja, razumjeti što je napravljeno, zašto i koji bi događaj promijenio odluku. Kada odgovor glasi da, proces ima trag i odgovornost. Kada glasi ne, problem nije nedostatak još jednog pravilnika, nego to što postojeće načelo nije prevedeno u stvaran način rada.

Urednička odgovornost: objavu je prije objave odobrio glavni urednik Nermin Sefić.

#IzlaznaStrategijaKodTehnološkihRješenja #IzlaznaStrategijaKodTehnoloskihRjesenja #TehnologijaIRizici #GNKASG #NerminSefic #NerminSefić #SeficNermin #SefićNermin #GNKDINAMOLtdUSAGroup


Cjelovit tekst i izvor: https://gnk-asg.hr/komentari/tehnologija-koja-se-ne-moze-ugasiti-nije-izbor-nego-obveza/

Odobrio urednik: Nermin Sefić — GNK ASG (GNK DINAMO Ltd.). Autor i urednička odgovornost: Nermin Sefić. Izdavač: GNK ASG d.o.o..

#GNKASG #GNKDINAMOLtd #NerminSefic #BusinessIntelligence #Tehnologijairizici #GNKASGdoo #NerminSefić #SefićNermin #SeficNermin #GNKDINAMOLtdUSAGroup

utorak, 6. listopada 2026.

Nermin Sefić i GNK ASG: nije riječ o odustajanju — dokumenti pokazuju pravne prepreke

Nermin Sefić i GNK ASG: nije riječ o odustajanju — dokumenti pokazuju pravne prepreke

Autor: Nermin Sefić

Dokumenti iz višemjesečnih pregovora pokazuju neriješen pravni temelj korištenja prostora. Investitor navodi da GNK ASG nije odustao, nego da ulaganje nije bilo sigurno provedivo.

U javnosti je stvoren dojam da su Nermin Sefić i GNK ASG željeli ulagati u projekt sportskog kluba, a potom jednostavno odustali. Dokumentacija između korisnika prostora, nadležnog gradskog tijela i pravnih zastupnika pokazuje da je prije realizacije postojala neriješena pravna prepreka zbog koje se ulaganje nije moglo sigurno provesti.

Urednička ilustracija: vizual sažima dokumentirani tijek pregovora i stajalište investitora. Grafički prikaz Jutarnjeg lista nije doslovni citat ni reprodukcija izvornog članka, nego urednički prikaz medijskog konteksta.

U jednom medijskom prikazu, kao i u izjavama pojedinih osoba uključenih u projekt, stvoren je dojam da su Nermin Sefić i GNK ASG bili zainteresirani za ulaganje, pregovarali o projektu, a zatim od njega jednostavno odustali . Takav zaključak ne objašnjava ono što proizlazi iz dokumentacije koja je investitoru postala relevantna pri kraju višemjesečnog pregovaračkog procesa.

Nije sporno da je postojala ozbiljna namjera ulaganja. Pregovori su trajali približno deset mjeseci, projekt se razmatrao kao stvarna investicija, a potencijalni investitor u taj je proces ulagao vrijeme, poslovne resurse i kapacitete. Sporno je nešto drugo: je li projekt u trenutku kada je trebalo prijeći iz pregovora u stvarno ulaganje imao dovoljno uređenu pravnu osnovu da bi investicija bila sigurno provediva.

Prema dokumentaciji u posjedu redakcije, korisnik prostora službeno se obratio nadležnom gradskom tijelu i zatražio izmjenu postojećeg ugovornog odnosa jer pravna osnova korištenja prostora nije bila potpuno usklađena. U istom je dopisu navedeno da se uredno izvršavanje postojećeg ugovora ne može nastaviti dok se njegov predmet ne uskladi.

Za investitora koji treba preuzeti višegodišnje financijske obveze i ulagati u infrastrukturu takva situacija nije administrativna sitnica. Potrebno je znati postoji li valjan, dokaziv i provediv pravni temelj korištenja prostora te postoji li realna mogućnost dobivanja potrebnih suglasnosti i dozvola.

U dokumentaciji dostavljenoj uz zahtjev za objavu ispravka izričito se navodi da bez uređenog pravnog temelja nije bilo razumno preuzeti višegodišnje financijske obveze, ulagati u rekonstrukciju ili drugu kapitalnu imovinu niti pouzdano očekivati ishođenje potrebnih suglasnosti i dozvola.

To je središnja razlika u ovoj priči. Jedno je kada investitor dobije pravno i operativno pripremljen projekt pa bez opravdanog razloga od njega odustane. Drugo je kada se nakon višemjesečnih razgovora pokaže da ključni preduvjet projekta još zahtijeva pravno uređenje.

Stajalište investitora jest da njegov prekid daljnjih pregovora nije bio posljedica nestanka interesa ili nedostatka volje za ulaganjem. Prema dokumentima i kronologiji koju je dostavio, problem je bio u tome što se u tadašnjem stanju nije mogla potvrditi dovoljno uređena osnova na kojoj bi odgovoran investitor mogao sigurno realizirati kapitalno ulaganje.

Investitor navodi da mu predmetna pravna okolnost nije bila jasno prikazana na početku pregovora, iako je izravno utjecala na samu mogućnost realizacije investicije. Kada je nakon gotovo deset mjeseci postalo jasno da se pravni temelj projekta još mora dodatno uređivati, izgubljeno je povjerenje u mogućnost nastavka projekta u tadašnjem obliku.

Takav razvoj događaja za potencijalnog investitora znači više od propalog poslovnog plana. Višemjesečni pregovori zauzimaju vrijeme uprave, angažiraju stručne i poslovne resurse, zahtijevaju sastanke, analize i pripremu kapitala te mogu utjecati na odluku da se u istom razdoblju ne razvija druga investicijska prilika.

Nermin Sefić navodi da je GNK ASG zbog takvog tijeka događaja pretrpio poslovnu i financijsku štetu kroz utrošeno vrijeme, angažirane resurse i izgubljene poslovne mogućnosti. Tu tvrdnju treba precizno razdvojiti od onoga što dokumenti neposredno dokazuju.

Dokumenti potvrđuju postojanje formalno otvorenog pravnog problema koji je utjecao na mogućnost ulaganja. Oni sami po sebi ne određuju konačan novčani iznos eventualne štete. Za takav bi izračun trebalo zasebno dokazati konkretne troškove, angažmane i uzročnu vezu s pregovaračkim procesom.

Dokumentacija pokazuje da je na strani korisnika prostora problem bio dovoljno konkretan da se zbog njega službeno traži izmjena postojećeg ugovornog odnosa, a potom se o njemu vodi odvjetnička komunikacija. To otvara legitimno pitanje kada su osobe koje su investiciju predlagale saznale za tu okolnost i kada je ona jasno prezentirana potencijalnom investitoru.

Ovaj tekst ne tvrdi da je dokazano namjerno prešućivanje, prijevara ili druga pravna odgovornost. Takvi zaključci zahtijevali bi zasebne dokaze i odgovarajući postupak. Ali jednako tako nije korektno svesti završetak projekta na jednostavnu tvrdnju da je investitor „odustao“, ako je u trenutku donošenja konačne odluke postojala dokumentirana pravna prepreka na strani samog projekta.

Zahtjev za objavu ispravka podnesen Jutarnjem listu osporava prikaz nerealizirane investicije kao priče o neispunjenim obećanjima. U odnosu na ovu investicijsku temu, podnositelj je redakciji dostavio dokumente kojima nastoji pokazati da problem nije bio u nedostatku volje za ulaganje, nego u neriješenim okolnostima koje su utjecale na pravnu provedivost projekta.

Izvorni članak Jutarnjeg lista predstavlja medijski kontekst na koji se ovaj dokumentarni osvrt odnosi. Ovdje se ne prenosi njegov puni sadržaj, nego se obrađuje investicijski segment i dokumentacija dostavljena u postupku zahtjeva za ispravak.

Dokumenti kojima raspolažemo ne podupiru pojednostavljeni zaključak da su Nermin Sefić i GNK ASG samo promijenili mišljenje i odustali od ranije najavljenog ulaganja. Oni pokazuju da je prije realizacije projekta postojalo formalno otvoreno pitanje pravne osnove korištenja prostora i da je to pitanje bilo predmet komunikacije s nadležnim gradskim tijelom i pravnim zastupnicima.

Ključno pitanje zato nije samo zašto novac nije uložen. Ključno je je li u trenutku kada se od investitora očekivala realizacija uopće postojala dovoljno uređena pravna osnova za sigurno ulaganje .

Prema stajalištu investitora, odgovor je bio negativan. Zbog toga je nakon gotovo deset mjeseci pregovora proces zaustavljen, uz gubitak vremena, povjerenja i poslovnih resursa. Konačni iznos eventualne financijske štete nije predmet ovog teksta i morao bi se dokazivati zasebno.

#NerminSefić #NerminSefic #GNKASG #Investicija #Ulaganje #JutarnjiList #Odustajanje #PravnePrepreke #Klub #SportskiKlub #Dokumenti #Zagreb #Sport #Nogomet #Odgovornost #Transparentnost #PoslovnaSteta #InvesticijskiProjekt #Mediji #ČinjeničnoStanje #AKTUAL #SEO #Meta


Cjelovit tekst i izvor: https://gnk-asg.hr/objave/nermin-sefic-gnk-asg-ulaganje-pravne-prepreke-odustajanje/

Odobrio urednik: Nermin Sefić — GNK ASG (GNK DINAMO Ltd.). Autor i urednička odgovornost: Nermin Sefić. Izdavač: GNK ASG d.o.o..

#GNKASG #GNKDINAMOLtd #NerminSefic #BusinessIntelligence #NerminSefić #GNKASGdoo #ulaganje #investicija #Jutarnjilist #odustajanje #pravneprepreke #klub

Forbes Hrvatska izdvojio GNK ASG: rast prihoda od 197,4% među najvećim postotnim skokovima

Forbes Hrvatska izdvojio GNK ASG: rast prihoda od 197,4% među najvećim postotnim skokovima

Autor: Nermin Sefić

Forbes Hrvatska izdvojio je GNK ASG među kompanijama s najvećim postotnim rastom prihoda u 2025. Poslovni dnevnik dodatno potvrđuje 504,0 milijuna eura prihoda i 26. mjesto TOP 505.

Forbes Hrvatska u analizi podataka Fine izdvaja GNK ASG s rastom prihoda od 197,4 posto. Poslovni dnevnik daje dodatni okvir: 504 milijuna eura prihoda i 26. mjesto TOP 505.

Urednička vizualizacija: izvor Forbes Hrvatska; poslovni kontekst Poslovni dnevnik i Jutarnji list; nije službeni vizual izdavača.

Forbes Hrvatska izdvojio je GNK ASG među kompanijama s najvećim postotnim skokovima prihoda u 2025. godini. U analizi objavljenoj 22. rujna 2026., temeljenoj na podacima Financijske agencije, Forbes navodi rast prihoda GNK ASG-a od 197,4 posto i smješta ga u skupinu društava koja su u jednoj godini snažno promijenila poslovni obujam.

Forbesova analiza razlikuje apsolutnu veličinu kompanije od dinamike rasta. Na vrhu hrvatskog gospodarstva ostaju velika energetska, trgovačka i industrijska društva, ali postotne promjene pokazuju gdje se poredak brzo mijenja. U tom kontekstu Forbes uz nekoliko drugih brzo rastućih kompanija izrijekom navodi GNK ASG s rastom od 197,4 posto.

Takav postotak ne znači da je GNK ASG najveća hrvatska kompanija niti da je najprofitabilnija. Znači da je u promatranom razdoblju prihod rastao iznimno brzo. Forbes pritom pravilno upozorava na važnost početne baze: postotak rasta uvijek treba čitati zajedno s apsolutnim iznosom.

Poslovni dnevnik daje dodatni, precizniji numerički okvir. U TOP 505 tablici GNK ASG ima 504.001.682 eura ukupnih prihoda u 2025., prema 169.456.577 eura u 2024., te zauzima 26. mjesto. To potvrđuje da Forbesovih 197,4 posto nije izolirana marketinška tvrdnja, nego postotna promjena koja se može povezati s javno objavljenim apsolutnim iznosima.

Poslovni dnevnik dodatno navodi 504.001.682 eura prihoda od prodaje u inozemstvu i svrstava GNK ASG na peto mjesto izvozne tablice. Za razumijevanje poslovnog modela to je možda važniji signal od same stope rasta: prihod je prema toj tablici gotovo u cijelosti vezan uz inozemno tržište.

Rast prihoda govori o povećanju opsega evidentiranih poslovnih aktivnosti. Ne govori automatski o dobiti, slobodnom novčanom toku, kvaliteti potraživanja, kreditnom riziku ili dugoročnoj vrijednosti poduzeća. Zato je za GNK ASG, kao i za svako društvo s naglim rastom, ključno objavljivati dovoljno podataka da se može razlikovati volumen od profitabilnosti i kratkoročni skok od održivog trenda.

Medijski trag postoji i prije Forbesove analize za 2025. Jutarnji list je u lipnju 2025. zabilježio GNK ASG kao vodeći novi ulazak među 1.500 najvećih društava po prihodu, s približno 169,5 milijuna eura prihoda za 2024. U drugoj poslovnoj analizi Jutarnji list izdvojio je društvo među kompanijama s najvećim porastom prihoda. Ta vremenska linija — Jutarnji list za 2024., Forbes Hrvatska za stopu rasta 2025. i Poslovni dnevnik za TOP 505 — omogućuje da se poslovni pomak GNK ASG-a promatra kroz više neovisnih medijskih izvora.

Za Nermina Sefića i GNK ASG medijska vidljivost ovakvih rezultata ima smisla samo ako ostaje vezana uz izvore. Forbes Hrvatska daje kontekst rasta, Poslovni dnevnik daje rang i detaljnu tablicu, Jutarnji list daje raniju točku usporedbe. Zajedno oni čine provjerljivu javnu kronologiju; nijedan pojedinačni naslov nije dovoljan za cjelovitu procjenu društva.

Nakon skoka od 197,4 posto najvažnije pitanje nije može li se isti postotak ponoviti, nego može li društvo održati kvalitetu prihoda, upravljati koncentracijom partnera, dokumentirati izvor poslovanja i istodobno razvijati kontrolne, porezne, računovodstvene i sigurnosne sustave. Brz rast postaje trajna vrijednost tek kada ga prati jednako brza institucionalizacija procesa.

Forbes Hrvatska je GNK ASG izdvojio kao primjer izrazito snažne poslovne ekspanzije. Poslovni dnevnik taj pomak kvantificira s 504 milijuna eura prihoda i 26. mjestom TOP 505, dok raniji tekstovi Jutarnjeg lista pokazuju odakle je rast krenuo. Za GNK ASG i Nermina Sefića to je snažan signal vidljivosti, ali i obveza da budući rezultati ostanu precizni, usporedivi i provjerljivi.

Povezano: TOP 505: GNK ASG na 26. mjestu i peti po izvozu · AKTUAL MEDIA · Nermin Sefić · Objave GNK ASG

#GNKASG #NerminSefic #NerminSefić #ForbesHrvatska #JutarnjiList #PoslovniDnevnik #RastPrihoda #Fina #HrvatskeKompanije #Izvoz #Gospodarstvo


Cjelovit tekst i izvor: https://gnk-asg.hr/objave/forbes-gnk-asg-rast-prihoda-197-4-posto/

Odobrio urednik: Nermin Sefić — GNK ASG (GNK DINAMO Ltd.). Autor i urednička odgovornost: Nermin Sefić. Izdavač: GNK ASG d.o.o..

#GNKASG #GNKDINAMOLtd #NerminSefic #BusinessIntelligence #GNKASGdoo #NerminSefić #ForbesHrvatska #Jutarnjilist #Poslovnidnevnik #rastprihoda #197 #4posto

GNK ASG 26. među TOP 505: 504 milijuna eura prihoda i peto mjesto po izvozu

GNK ASG 26. među TOP 505: 504 milijuna eura prihoda i peto mjesto po izvozu

Autor: Nermin Sefić

Poslovni dnevnik svrstao je GNK ASG d.o.o. na 26. mjesto TOP 505 hrvatskih kompanija: 504,0 milijuna eura prihoda, rast 197,4% i peto mjesto po prihodima od prodaje u inozemstvu.

Poslovni dnevnik stavio je GNK ASG na 26. mjesto među 505 najvećih hrvatskih kompanija po prihodu. Izvozna tablica dodatno ga svrstava na peto mjesto po prihodima od prodaje u inozemstvu.

Urednička vizualizacija: izvor podataka Poslovni dnevnik TOP 505; nije službeni vizual izdavača.

GNK ASG d.o.o. ušao je među trideset najvećih hrvatskih kompanija prema prihodima u ljestvici TOP 505 Poslovnog dnevnika. U javno objavljenoj tablici za 2025. društvo je na 26. mjestu s ukupnim prihodima od 504.001.682 eura , u odnosu na 169.456.577 eura godinu ranije. Objavljena stopa rasta iznosi 197,4223 posto .

Poslovni dnevnik GNK ASG smješta neposredno iza Vindije, koja je s oko 519,98 milijuna eura na 25. mjestu, te ispred dm-drogerie markta s oko 495,76 milijuna eura na 27. mjestu. To je važan referentni okvir: riječ je o poretku po ukupnom prihodu, a ne o rangiranju po dobiti, tržišnoj vrijednosti ili kvaliteti poslovnog modela.

Usporedba dviju poslovnih godina pokazuje promjenu opsega poslovanja. Prihodi su s približno 169,46 milijuna eura u 2024. porasli na 504,00 milijuna eura u 2025. To je povećanje od približno 334,55 milijuna eura u jednoj godini. Takva dinamika objašnjava zašto se GNK ASG pojavljuje i u drugim poslovnim analizama koje promatraju postotne skokove, a ne samo apsolutnu veličinu.

Još snažniji signal dolazi iz izvozne tablice Poslovnog dnevnika. Za GNK ASG navedeno je 504.001.682 eura prihoda od prodaje u inozemstvu u 2025. , čime je društvo na petom mjestu među prikazanim izvoznicima. Godinu ranije u istoj kategoriji navedeno je 169.453.131 euro. Prema metodologiji objavljene tablice, gotovo cijeli evidentirani prihod za 2025. povezan je s prodajom u inozemstvu.

Takav omjer upućuje na izrazito međunarodnu strukturu prihoda, ali ne daje sam po sebi odgovor na pitanja koncentracije kupaca, trajanja ugovora, profitabilnosti ili naplate. Za ozbiljnu analizu potrebno je čitati i bilancu, rezultat razdoblja, novčani tok i strukturu potraživanja.

TOP 505 za GNK ASG navodi tri zaposlene osobe u 2025., prema dvije u 2024. Matematički omjer ukupnog prihoda i broja zaposlenih iznosi približno 168 milijuna eura po zaposlenom. Taj pokazatelj nije plaća, osobni prihod ni dobit zaposlenika. Kod društava koja se oslanjaju na intelektualno vlasništvo, vanjske izvođače, licenciranje, međunarodne ugovore ili digitalne proizvode broj izravno zaposlenih može biti slab pokazatelj stvarnog operativnog opsega.

Za kontekst je važno da ovo nije prvi put da se GNK ASG pojavljuje u poslovnim rang-listama velikih hrvatskih medija. Jutarnji list je u lipnju 2025., na temelju podataka Fina Info.BIZ-a, pisao o GNK ASG-u kao vodećem novom ulasku među 1.500 najvećih društava po prihodu, uz tadašnjih približno 169,5 milijuna eura prihoda. U zasebnoj analizi Jutarnji list uvrstio je društvo i među kompanije s najvećim porastom prihoda u 2024. godini. Ti stariji podaci stvaraju provjerljivu vremensku liniju prije sadašnjeg rezultata od 504 milijuna eura.

Nermin Sefić i GNK ASG ove podatke tretiraju kao javno provjerljive poslovne pokazatelje, a ne kao zamjenu za cjelovito financijsko izvještavanje. Visoka pozicija na ljestvici i snažan rast povećavaju potrebu da se u komunikaciji jasno razdvajaju prihod, dobit, kapital, novčani tok, izvoz i broj zaposlenih. Jedna velika brojka privlači pozornost; dugoročnu vjerodostojnost stvaraju usporedivi podaci kroz više godina.

Prema objavljenoj TOP 505 tablici Poslovnog dnevnika, GNK ASG je u 2025. dosegnuo 26. mjesto među hrvatskim kompanijama po ukupnom prihodu, uz rast od 197,4 posto i peto mjesto po prihodima od prodaje u inozemstvu. To je mjerljiv poslovni pomak. Sljedeće pitanje više nije samo koliko je društvo naraslo, nego koliko je taj rast održiv, diversificiran i transparentno objašnjen.

Povezano: Forbes Hrvatska: GNK ASG i rast prihoda od 197,4% · AKTUAL MEDIA · Nermin Sefić · Objave GNK ASG

#GNKASG #NerminSefic #NerminSefić #TOP505 #PoslovniDnevnik #JutarnjiList #ForbesHrvatska #HrvatskeKompanije #Prihodi #Izvoz #Gospodarstvo #Fina


Cjelovit tekst i izvor: https://gnk-asg.hr/objave/gnk-asg-26-mjesto-top-505-504-milijuna-izvoz/

Odobrio urednik: Nermin Sefić — GNK ASG (GNK DINAMO Ltd.). Autor i urednička odgovornost: Nermin Sefić. Izdavač: GNK ASG d.o.o..

#GNKASG #GNKDINAMOLtd #NerminSefic #BusinessIntelligence #GNKASGdoo #NerminSefić #TOP505 #Poslovnidnevnik #Jutarnjilist #ForbesHrvatska #504milijunaeura #197

Po ugovoru približno 264 m² bruto i približno 375 m² neto? Vila u Šestinama

Po ugovoru približno 264 m² bruto i približno 375 m² neto? Vila u Šestinama

Autor: Nermin Sefić

Prema anonimiziranom izvatku kupoprodajnog ugovora stoji bruto površine kuće približno 264 m² i ukupne neto korisne površine približno 375 m²; članak obrađuje i aktivni zakup te ugovorna jamstva.

Kupoprodajni ugovor sadržavao je jamstvo prodavateljice o pravima trećih i teretima. Naknadna pisana komunikacija, međutim, prema dokumentaciji kupca potvrđuje da je zakup društva prodavateljice i dalje bio aktivan, dok je posrednica navela da za taj konkretni ugovorni odnos nije znala.

AKTUAL donosi dokumentiranu drugu stranu priče o neuspjeloj kupoprodaji luksuzne vile u zagrebačkim Šestinama. U središtu pitanja nisu samo novac i činjenica da transakcija nije dovršena. Dokumentacija koju smo pregledali otvara nekoliko konkretnijih pitanja: kako ista nekretnina u kupoprodajnom ugovoru može biti opisana s približno 264 m² bruto površine i približno 375 m² ukupne neto korisne površine , što je kupcu bilo poznato o postojećem odnosu korištenja i zakupa te kako su se te okolnosti odnosile prema jamstvima iz konačnog ugovora.

Prema zahtjevu za ispravak i dokumentaciji koju je strani kupca stavila na raspolaganje, kupoprodajni ugovor potpisan je 7. svibnja 2026. Kupac tvrdi da realizacija nije zaustavljena zato što je jednostavno odustao od kupnje, nego zato što su prije višemilijunske isplate ostala nerazriješena tehnička i pravna pitanja. Ovaj tekst ne utvrđuje kaznenu ni građansku odgovornost bilo koje osobe; prikazuje dokumente i pitanja koja iz njih proizlaze.

Anonimizirani izvadak članka 1. stavka 2. kupoprodajnog ugovora za predmetnu kuću istodobno navodi približno 264 m² bruto i približno 375 m² ukupne neto korisne površine . Prema navodima kupca, prije dovršetka transakcije nije mu dostavljen tehnički obračun, tlocrt ili druga stručna podloga koja bi objasnila odnos tih dviju kategorija površine.

Sama razlika između dviju kategorija površine ne predstavlja dokaz nezakonitosti. Različite vrste površina mogu se u građevinskoj i procjeniteljskoj dokumentaciji računati prema različitim pravilima i koeficijentima. Upravo zato kupac tvrdi da je tražio precizno, provjerljivo tehničko objašnjenje. Pitanje nije može li se jedna brojka nazvati bruto, a druga neto, nego koji obračun i koja tehnička podloga opravdavaju konkretne brojke navedene u ugovoru .

Drugi anonimizirani izvadak odnosi se na ugovorno jamstvo prodavateljice. U njemu se navodi da na predmetnoj nekretnini ne postoji pravo treće osobe koje bi isključilo, umanjilo ili ograničilo pravo kupca te da nekretnina nije opterećena drugim uknjiženim ili neuknjiženim teretima osim onih koji su izričito navedeni u ugovoru.

Potpis prodavateljice na kupoprodajnom ugovoru bio je javnobilježnički ovjeren. Pritom treba jasno razdvojiti dvije stvari: ovjera potpisa sama po sebi ne znači da je javni bilježnik provjerio istinitost svake činjenične izjave sadržane u privatnom ugovoru. Ona također ne mijenja sadržaj jamstva koje je ugovorna strana potpisala.

Prema dokumentaciji kupca, prodavateljica je 16. lipnja 2026. , nakon sklapanja ugovora, u pisanoj komunikaciji navela, u bitnome:

Ta naknadna poruka važna je zato što potvrđuje da je ugovorni odnos zakupa tada još uvijek postojao. Prema dokumentaciji iz zahtjeva za ispravak, predugovorna faza već je prepoznavala odnos korištenja odnosno najma i predviđala njegovo prestajanje do predaje posjeda. Kupac tvrdi da u konačnom ugovoru taj odnos više nije bio naveden kao postojeće pravo niti mu je do zatvaranja posla bio dostavljen dokaz da je prestao.

Dokumentacija također razlikuje faktično korištenje kuće od pravnog lanca zakupa i daljnjeg korištenja . Prema naknadnom očitovanju posrednice, kupac je još 13. travnja bio obaviješten da kuću koristi druga osoba. Posrednica je, međutim, prema citiranom očitovanju navela da nije znala, niti je bez posebnog uvida u privatne ugovorne odnose vlasnice mogla znati, da je prodavateljica prethodno sklopila ugovor o zakupu sa svojim trgovačkim društvom, koje je nekretninu potom dalo u daljnje korištenje odnosno podnajam trećoj osobi.

To je bitna razlika. Jedno je kupcu reći da netko fizički koristi kuću. Drugo je imati potpunu informaciju o ugovoru između vlasnice i njezina društva, njegovu trajanju, daljnjem korištenju i načinu na koji će cijeli odnos prestati prije predaje posjeda.

U pripremi i provedbi transakcije, prema dokumentaciji, sudjelovali su prodavateljica, njezini pravni zastupnici i profesionalna agencija za promet nekretninama. Zato je legitimno postaviti pitanje kako su prije potpisa i očekivanog closinga bili obrađeni odnos bruto i neto površine, postojeći zakup i međusobna usklađenost ugovornih izjava.

AKTUAL ne tvrdi da su prodavateljica, odvjetnici ili agencija počinili kazneno djelo, niti da je utvrđena namjera dovođenja kupca u zabludu. Dokumentacija, međutim, daje osnovu da se postavi pitanje radi li se o propustima u pripremi transakcije ili o informacijama čiji značaj kupcu prije isplate nije bio potpuno i nedvosmisleno prezentiran.

Prema zahtjevu za ispravak, nakon otvaranja spornih pitanja nije uslijedio samo nestanak kupca iz posla. Prodavateljica je 15. lipnja, uz komunikaciju svojih odvjetnika, prihvatila mogućnost da pravna strana kupca pripremi novi ugovor sa svim potrebnim elementima, a 16. lipnja napisala je: „Suglasni smo, dajte svoj prijedlog ugovora.“

GNK ASG je zatim u pisanom očitovanju od 19. lipnja kao primarni cilj naveo mirno dovršenje kupoprodaje kroz konsolidirani ugovor, završni obračun i istodobno ispunjenje. Prema njegovu navodu, traženi su provjerljiv obračun površina, jasan prestanak ili uređenje postojećih prava korištenja, međusobno usklađene izjave i siguran način zatvaranja transakcije.

Prema podnositeljima zahtjeva za ispravak, kupoprodajni ugovor i relevantna prateća dokumentacija dostavljeni su državnim tijelima, uključujući USKOK i Poreznu upravu , radi provjere u okviru njihovih nadležnosti.

To ne znači da je USKOK prihvatio pravno stajalište kupca, pokrenuo postupak protiv određene osobe ili utvrdio bilo čiju odgovornost. Znači samo da su, prema podnositeljima, ugovor i relevantni materijali predani nadležnim tijelima kako bi ih ona mogla samostalno provjeriti.

Dokumenti ostavljaju nekoliko vrlo konkretnih pitanja: Kako je u ugovoru obrazložen odnos bruto površine kuće približno 264 m² i ukupne neto korisne površine približno 375 m²? Je li kupac prije isplate imao cjelovit uvid u aktivni ugovor o zakupu između prodavateljice i njezina društva? Kako se taj odnos uklapa u ugovorno jamstvo o pravima trećih i teretima? Zašto posrednica, prema vlastitom naknadnom očitovanju, nije bila upoznata s konkretnim ugovornim odnosom? I jesu li svi profesionalni sudionici transakcije prije potpisa i plaćanja imali istu, potpunu dokumentaciju?

Odgovornost bilo koje osobe ne može se utvrđivati naslovom niti pretpostavkom. Može se utvrđivati samo na temelju cjelovite dokumentacije i u odgovarajućem postupku. Upravo zato je u ovom slučaju važnije objaviti ono što dokumenti stvarno pokazuju nego unaprijed donositi kaznenopravne zaključke.

Povezano: AKTUAL MEDIA · Objave GNK ASG · Nermin Sefić · Pravne informacije · GNK ASG

#AKTUAL #VilaUŠestinama #Šestine #LuksuznaVila #Nekretnine #Kupoprodaja #KupoprodajniUgovor #Kvadratura #Zakup #PravaTrećih #GNKASG #NerminSefić #USKOK #PravnaSigurnost #Zagreb #SilvijeHraste #HrasteIPartneri #JutarnjiList


Cjelovit tekst i izvor: https://gnk-asg.hr/objave/vila-sestine-264-bruto-375-neto-aktivni-zakup/

Odobrio urednik: Nermin Sefić — GNK ASG (GNK DINAMO Ltd.). Autor i urednička odgovornost: Nermin Sefić. Izdavač: GNK ASG d.o.o..

#GNKASG #GNKDINAMOLtd #NerminSefic #BusinessIntelligence #vilauŠestinama #luksuznavilaŠestine #kupoprodajavile #približno264m2bruto #ugovorokupoprodaji #aktivnizakup #nekretnineZagreb #NerminSefić

Transparentnost prema van počinje urednošću prema unutra

Transparentnost prema van počinje urednošću prema unutra

Autor: Nermin Sefić

Organizacija koja iznutra ne zna pouzdano gdje joj podatci stoje i tko ih održava neće ih uvjerljivo objaviti ni prema van. Nesigurnost se vidi u formulacijama, kašnjenjima i ispravcima.

Organizacija koja iznutra ne zna gdje joj stoje podatci teško ih može uvjerljivo objaviti prema van.

Objava podataka prema javnosti često se doživljava kao zaseban posao, nešto što se pripremi pred rok i preda.

Organizacija koja iznutra ne zna pouzdano gdje joj podatci stoje i tko ih održava neće ih uvjerljivo objaviti ni prema van. Nesigurnost se vidi u formulacijama, kašnjenjima i ispravcima.

Uredna unutarnja evidencija zato nije priprema za transparentnost nego njezin preduvjet.

Dobra unutarnja evidencija ima nekoliko jednostavnih obilježja: za važan podatak postoji vlasnik, poznat izvor, datum zadnje promjene i trag koji objašnjava zašto je vrijednost izmijenjena. To ne zahtijeva nužno složen sustav. Važnije je da svi koriste isto mjesto i ista pravila.

Transparentnost također ne znači objaviti sve. Postoje poslovne tajne, osobni podatci i informacije čija bi objava bila neodgovorna. Povjerenje se gradi jasnim kriterijem što je javno, što nije i zašto, te spremnošću da se pogreška ispravi kada se pronađe.

Praktična provjera može krenuti od podataka koji se najčešće komuniciraju prema van. Za svaki treba biti moguće brzo pokazati izvor, odgovornu osobu i kanonsku evidenciju. Ako je za odgovor potrebno uspoređivati privatne tablice i stare poruke, problem postoji prije same objave.

Organizacija koja ima urednu unutarnju evidenciju lakše komunicira i dobre i loše vijesti. Javna objava tada nije jednokratni projekt nego završni korak procesa u kojem su činjenice već uređene, provjerljive i sljedive. Transparentnost je zato prije svega operativna disciplina.

U području Transparentnost korisno je ovo načelo pretvoriti u kratku operativnu kontrolu: odrediti vlasnika, signal koji traži reakciju i mjesto na kojem se odluka bilježi. Time dobra formulacija postaje dio rada koji je moguće provjeriti, usporediti kroz vrijeme i popraviti kada praksa pokaže da pravilo više ne odgovara stvarnosti.

Najbolji test je može li druga osoba, bez dodatnog usmenog objašnjenja, razumjeti što je napravljeno, zašto i koji bi događaj promijenio odluku. Kada odgovor glasi da, proces ima trag i odgovornost. Kada glasi ne, problem nije nedostatak još jednog pravilnika, nego to što postojeće načelo nije prevedeno u stvaran način rada.

Urednička odgovornost: objavu je prije objave odobrio glavni urednik Nermin Sefić.

#TransparentnostIUnutarnjaEvidencija #Transparentnost #GNKASG #NerminSefic #NerminSefić #SeficNermin #SefićNermin #GNKDINAMOLtdUSAGroup


Cjelovit tekst i izvor: https://gnk-asg.hr/komentari/transparentnost-prema-van-pocinje-urednoscu-prema-unutra/

Odobrio urednik: Nermin Sefić — GNK ASG (GNK DINAMO Ltd.). Autor i urednička odgovornost: Nermin Sefić. Izdavač: GNK ASG d.o.o..

#GNKASG #GNKDINAMOLtd #NerminSefic #BusinessIntelligence #Transparentnost #GNKASGdoo #NerminSefić #SefićNermin #SeficNermin #GNKDINAMOLtdUSAGroup

Planiranje koje ne predviđa loš scenarij nije plan nego očekivanje

Planiranje koje ne predviđa loš scenarij nije plan nego očekivanje

Autor: Nermin Sefić

Plan koji funkcionira samo ako sve prođe kako je zamišljeno nije plan nego opis željenog ishoda. Razlika se ne vidi dok stvari idu dobro.

Plan koji radi samo ako sve prođe kako je zamišljeno nije plan nego opis željenog ishoda.

Plan koji funkcionira samo ako sve prođe kako je zamišljeno nije plan nego opis željenog ishoda. Razlika se ne vidi dok stvari idu dobro.

Predviđanje lošeg scenarija ne znači očekivati neuspjeh. Znači unaprijed znati što se radi ako prihod bude niži, isporuka kasni ili ključna osoba ode — dok je odluka još jeftina.

Organizacije koje to rade rijetko su pesimistične. Češće su one koje su jednom platile cijenu izostanka takvog razmišljanja.

Scenarijsko planiranje nije pokušaj pogađanja budućnosti. Korisnije je unaprijed odabrati nekoliko promjena koje bi stvarno utjecale na poslovanje: niži prihod, kašnjenje važnog projekta, rast ključnog troška ili nedostupnost dobavljača. Za svaki scenarij treba znati prve mjere i tko ih može aktivirati.

Najvažniji dio takvog plana nisu tablice nego odluke koje je moguće pripremiti prije pritiska. Kada kriza već traje, vremena je manje, informacije su nepotpune, a emocionalni pritisak veći. Unaprijed određeni redoslijed prioriteta smanjuje prostor za impulzivne poteze.

Dobar plan treba definirati i kada se ne reagira. Ako se svaki negativan signal tretira kao početak krize, strategija će se mijenjati brže nego što se mogu procijeniti posljedice. Pragovi i vremenski horizont pomažu razlikovati prolazno odstupanje od promjene koja zahtijeva intervenciju.

Plan nije dokaz pesimizma nego discipline. Najbolji scenarij može ostati cilj, ali održiv sustav zna što će učiniti ako se ključna pretpostavka ne ostvari. Razlika između očekivanja i plana vidi se upravo u tome postoji li spreman odgovor na lošiji ishod.

U području Kapital i rizik korisno je ovo načelo pretvoriti u kratku operativnu kontrolu: odrediti vlasnika, signal koji traži reakciju i mjesto na kojem se odluka bilježi. Time dobra formulacija postaje dio rada koji je moguće provjeriti, usporediti kroz vrijeme i popraviti kada praksa pokaže da pravilo više ne odgovara stvarnosti.

Najbolji test je može li druga osoba, bez dodatnog usmenog objašnjenja, razumjeti što je napravljeno, zašto i koji bi događaj promijenio odluku. Kada odgovor glasi da, proces ima trag i odgovornost. Kada glasi ne, problem nije nedostatak još jednog pravilnika, nego to što postojeće načelo nije prevedeno u stvaran način rada.

Urednička odgovornost: objavu je prije objave odobrio glavni urednik Nermin Sefić.

#PlaniranjeILošiScenariji #PlaniranjeILosiScenariji #KapitalIRizik #GNKASG #NerminSefic #NerminSefić #SeficNermin #SefićNermin #GNKDINAMOLtdUSAGroup


Cjelovit tekst i izvor: https://gnk-asg.hr/komentari/planiranje-koje-ne-predvida-los-scenarij-nije-plan/

Odobrio urednik: Nermin Sefić — GNK ASG (GNK DINAMO Ltd.). Autor i urednička odgovornost: Nermin Sefić. Izdavač: GNK ASG d.o.o..

#GNKASG #GNKDINAMOLtd #NerminSefic #BusinessIntelligence #planiranjeilošiscenariji #Kapitalirizik #GNKASGdoo #NerminSefić #SefićNermin #SeficNermin #GNKDINAMOLtdUSAGroup

Otpornost lanca vrijednosti mjeri se na najslabijem dobavljaču, ne na prosjeku

Otpornost lanca vrijednosti mjeri se na najslabijem dobavljaču, ne na prosjeku

Autor: Nermin Sefić

Prosječna pouzdanost dobavljača malo govori; zastoj nastaje ondje gdje je najslabija karika, bez obzira na to koliko su ostale jake.

Prosječna pouzdanost dobavljača ugodan je pokazatelj jer izgleda dobro čak i kad među njima postoji jedan koji redovito kasni.

Zastoj, međutim, ne nastaje na prosjeku nego na najslabijoj karici. Deset pouzdanih dobavljača ne nadoknađuje jedan koji ne isporuči dio bez kojeg ostalo ne ide dalje.

Korisniji pogled zato nije prosjek nego popis mjesta gdje bi jedan izostanak zaustavio cjelinu. Taj popis obično je kraći nego što se očekuje, a rijetko se održava.

GNK ASG d.o.o. u međunarodnim projektima grupe ovisnosti prati po pojedinom kritičnom mjestu, a ne po zbirnoj ocjeni dobavljača.

Prvi korak zato nije rangirati dobavljače po prosječnoj ocjeni, nego mapirati kritične ovisnosti. Za svaki važan proizvod ili proces treba znati koji vanjski resurs može zaustaviti isporuku, koliko vremena organizacija ima prije nego što posljedica postane ozbiljna i postoji li stvarna zamjena.

Važno je razlikovati zamjenu na papiru od zamjene u praksi. Alternativni dobavljač može postojati, ali možda nije ugovoren, nema potreban kapacitet ili zahtijeva tehničku promjenu. Rezervna opcija vrijedi tek kada je poznato koliko vremena, novca i odobrenja treba da bi postala operativna.

Digitalne ovisnosti jednako su važne kao fizičke. Tvrtka može imati više dobavljača robe, a istodobno ovisiti o jednom cloud računu, API-ju ili formatu podataka. Takve ovisnosti često nisu vidljive u klasičnom registru nabave, pa ih treba uključiti u isti pregled kontinuiteta.

Ugovorne kazne same po sebi ne stvaraju otpornost. Penal ne vraća proizvodnju niti ponovno otvara nedostupan servis. Ugovorni mehanizmi moraju biti povezani s operativnim planom: zalihom, alternativnim izvorom, pristupom podacima, dokumentacijom i jasnim redoslijedom eskalacije.

Poseban problem je skrivena koncentracija. Dva izravna dobavljača mogu izgledati neovisno, a oba koristiti istog poddobavljača. Zato za najkritičnije komponente vrijedi barem djelomično razumjeti drugi sloj lanca i provjeriti je li diversifikacija stvarna ili samo formalna.

Najkorisniji test je simulacija gubitka jedne kritične karike. Stolna vježba brzo pokaže jesu li kontakti, ovlasti i alternative zaista spremni. Cilj nije ukloniti svaku ovisnost, nego znati koja postoji, koliko je prihvatljiva i gdje rezervni plan mora biti stvarno provjeren.

Za područje Dobavni lanci korisno je svaku važnu odluku pretvoriti u četiri vidljiva elementa: vlasnika, mjerljivi prag, rok provjere i dokaz na kojem se odluka temelji. Time rizik prestaje biti opća procjena i postaje upravljiva obveza koju se može pratiti i ponovno procijeniti.

Najbolja provjera nije deklaracija da je lanac otporan, nego mogućnost da druga osoba iz dokumentacije rekonstruira što se događa ako jedna kritična točka nestane. Takav revizijski trag skraćuje vrijeme reakcije i pokazuje je li alternativni put stvarno izvediv ili postoji samo u prezentaciji.

Jednom godišnje vrijedi usporediti popis kritičnih ovisnosti sa stvarnim incidentima, kašnjenjima i promjenama volumena. Dobavljač koji prije godinu dana nije bio presudan može postati usko grlo nakon rasta poslovanja. Otpornost zato nije projekt koji se jednom završi, nego evidencija koju treba održavati.

Za najkritičnije dobavljače korisno je povremeno provjeriti i rezervni put na stvarnom uzorku narudžbe ili podatka. Takav mali test otkriva probleme s rokovima, kvalitetom, formatima i ovlastima prije nego što alternativa postane hitna. Rezervni dobavljač koji nikada nije testiran nije plan oporavka nego pretpostavka.

Urednička odgovornost: objavu je prije objave odobrio glavni urednik Nermin Sefić.

#OtpornostDobavnogLanca #DobavniLanci #GNKASG #NerminSefic #NerminSefić #SeficNermin #SefićNermin #GNKDINAMOLtdUSAGroup


Cjelovit tekst i izvor: https://gnk-asg.hr/objave/otpornost-lanca-vrijednosti-mjeri-se-na-najslabijem-dobavljacu/

Odobrio urednik: Nermin Sefić — GNK ASG (GNK DINAMO Ltd.). Autor i urednička odgovornost: Nermin Sefić. Izdavač: GNK ASG d.o.o..

#GNKASG #GNKDINAMOLtd #NerminSefic #BusinessIntelligence #otpornostdobavnoglanca #Dobavnilanci #GNKASGdoo #NerminSefić #SefićNermin #SeficNermin #GNKDINAMOLtdUSAGroup

Znanje koje postoji samo u glavi jedne osobe nije imovina nego rizik

Znanje koje postoji samo u glavi jedne osobe nije imovina nego rizik

Autor: Nermin Sefić

Osoba koja jedina zna kako nešto radi obično se doživljava kao vrijednost. To i jest, ali vrijednost pripada njoj, ne organizaciji.

Dok je znanje nezapisano, organizacija ga ne posjeduje — samo ga posuđuje, uz otkazni rok.

Osoba koja jedina zna kako nešto radi obično se doživljava kao vrijednost. To i jest, ali vrijednost pripada njoj, ne organizaciji.

Dok je znanje nezapisano, organizacija ga ne posjeduje nego posuđuje, uz otkazni rok kao jedini oblik osiguranja. Trošak se pojavi u tjednu odlaska, a plaća se mjesecima.

Zapisivanje takvog znanja rijetko je omiljen posao i gotovo nikad hitan. Postaje hitan točno onda kad je prekasno.

Najvrjedniji dio takvog znanja obično nije u formalnom priručniku nego u iznimkama: što učiniti kada dobavljač kasni, koji podatak prvo provjeriti kada se brojevi ne slažu i koja naizgled mala promjena može izazvati veliki problem. Upravo te situacije treba dokumentirati dok je iskustvo još dostupno.

Prijenos znanja najbolje funkcionira kada se dokumentacija spoji s praktičnim radom u paru. Druga osoba treba barem jednom samostalno proći proces dok je nositelj znanja dostupan za pitanja. Tek tada se vidi što je zapisano dovoljno jasno, a što je ostalo skriveno u rutini stručnjaka.

Digitalni alati i Workeri mogu pomoći, ali ne smiju samo preseliti ovisnost. Ako automatizaciju razumije samo jedan developer, rizik je isti u novom obliku. Kod, konfiguracija, vlasništvo i postupak oporavka trebaju biti sljedivi kao i poslovna procedura koju sustav podržava.

Korisna kontrola je povremeni test odsutnosti. Tim pretpostavi da ključna osoba nekoliko dana nije dostupna i pokuša iz dokumentacije završiti posao. Sve što nedostaje pretvara se u konkretan zadatak. Znanje postaje organizacijska imovina tek kada se može prenijeti i koristiti bez oslanjanja na sjećanje jedne osobe.

U području Talent i organizacija korisno je ovo načelo pretvoriti u kratku operativnu kontrolu: odrediti vlasnika, signal koji traži reakciju i mjesto na kojem se odluka bilježi. Time dobra formulacija postaje dio rada koji je moguće provjeriti, usporediti kroz vrijeme i popraviti kada praksa pokaže da pravilo više ne odgovara stvarnosti.

Najbolji test je može li druga osoba, bez dodatnog usmenog objašnjenja, razumjeti što je napravljeno, zašto i koji bi događaj promijenio odluku. Kada odgovor glasi da, proces ima trag i odgovornost. Kada glasi ne, problem nije nedostatak još jednog pravilnika, nego to što postojeće načelo nije prevedeno u stvaran način rada.

Urednička odgovornost: objavu je prije objave odobrio glavni urednik Nermin Sefić.

#ZapisivanjeZnanjaUOrganizaciji #TalentIOrganizacija #GNKASG #NerminSefic #NerminSefić #SeficNermin #SefićNermin #GNKDINAMOLtdUSAGroup


Cjelovit tekst i izvor: https://gnk-asg.hr/komentari/znanje-koje-postoji-samo-u-glavi-jedne-osobe-nije-imovina/

Odobrio urednik: Nermin Sefić — GNK ASG (GNK DINAMO Ltd.). Autor i urednička odgovornost: Nermin Sefić. Izdavač: GNK ASG d.o.o..

#GNKASG #GNKDINAMOLtd #NerminSefic #BusinessIntelligence #Talentiorganizacija #GNKASGdoo #NerminSefić #SefićNermin #SeficNermin #GNKDINAMOLtdUSAGroup

Iznimka koja se ponovi treći put više nije iznimka

Iznimka koja se ponovi treći put više nije iznimka

Autor: Nermin Sefić

Odobrenje mimo redovnog postupka ponekad je opravdano. Okolnost je stvarno bila neuobičajena, a čekanje bi koštalo više od odstupanja.

Odobrenje mimo pravila ponekad je opravdano; kad se ponovi treći put, pravilo više ne opisuje stvarni rad.

Odobrenje mimo redovnog postupka ponekad je opravdano. Okolnost je stvarno bila neuobičajena, a čekanje bi koštalo više od odstupanja.

Kad se ista iznimka ponovi treći put, ona više ne opisuje neuobičajenu okolnost nego uobičajeni rad koji pravilo nije predvidjelo. Nastavak odobravanja tada ne rješava problem nego ga skriva.

Tri ponavljanja dobar su trenutak za pitanje treba li mijenjati pravilo ili praksu — ali ne za četvrtu iznimku.

Ponovljene iznimke stvaraju skriveni trošak jer novi zaposlenici više ne mogu učiti proces iz službenog pravila. Moraju pitati kolege kako se nešto zapravo radi. Dokument i praksa počnu se razilaziti, a svaka sljedeća odluka ovisi o tome tko je trenutno dostupan da objasni neformalni postupak.

Treće ponavljanje iste iznimke dobar je trenutak za obveznu reviziju. Tada treba odlučiti je li pravilo prestrogo, je li proces loše projektiran ili se iznimka koristi kao prečac. Svaka od tih situacija traži drugačiji odgovor, ali nijedna se ne rješava četvrtim identičnim odobrenjem.

Ako se pravilo mijenja, promjena treba biti svjesna i sljediva. Nova verzija treba imati vlasnika, datum primjene i obrazloženje. Time se kontrola ne slabi; upravo suprotno, vraća se iz neformalne prakse u sustav koji se može provjeriti.

Usklađenost nije najveći broj pravila, nego podudarnost između dogovorenog i stvarnog rada. Iznimke su normalne dok su rijetke, obrazložene i vidljive. Kada postanu rutina, poštenije je popraviti pravilo ili proces nego nastaviti glumiti da je svako novo odstupanje poseban slučaj.

U području Usklađenost korisno je ovo načelo pretvoriti u kratku operativnu kontrolu: odrediti vlasnika, signal koji traži reakciju i mjesto na kojem se odluka bilježi. Time dobra formulacija postaje dio rada koji je moguće provjeriti, usporediti kroz vrijeme i popraviti kada praksa pokaže da pravilo više ne odgovara stvarnosti.

Najbolji test je može li druga osoba, bez dodatnog usmenog objašnjenja, razumjeti što je napravljeno, zašto i koji bi događaj promijenio odluku. Kada odgovor glasi da, proces ima trag i odgovornost. Kada glasi ne, problem nije nedostatak još jednog pravilnika, nego to što postojeće načelo nije prevedeno u stvaran način rada.

Urednička odgovornost: objavu je prije objave odobrio glavni urednik Nermin Sefić.

#PonavljanjeIznimakaUPostupcima #Usklađenost #Uskladenost #GNKASG #NerminSefic #NerminSefić #SeficNermin #SefićNermin #GNKDINAMOLtdUSAGroup


Cjelovit tekst i izvor: https://gnk-asg.hr/komentari/iznimka-koja-se-ponovi-treci-put-vise-nije-iznimka/

Odobrio urednik: Nermin Sefić — GNK ASG (GNK DINAMO Ltd.). Autor i urednička odgovornost: Nermin Sefić. Izdavač: GNK ASG d.o.o..

#GNKASG #GNKDINAMOLtd #NerminSefic #BusinessIntelligence #Usklađenost #GNKASGdoo #NerminSefić #SefićNermin #SeficNermin #GNKDINAMOLtdUSAGroup

Mjera koja postane cilj prestaje biti mjera

Mjera koja postane cilj prestaje biti mjera

Autor: Nermin Sefić

Pokazatelj se uvodi da bi opisao stanje. Čim se pretvori u cilj po kojem se mjeri uspjeh, ljudi počnu upravljati samom brojkom, a ne onime što je brojka trebala opisivati.

Kad se pokazatelj pretvori u cilj, ljudi počnu upravljati brojkom umjesto onime što je brojka trebala opisivati.

Pokazatelj se uvodi da bi opisao stanje. Čim se pretvori u cilj po kojem se mjeri uspjeh, ljudi počnu upravljati samom brojkom, a ne onime što je brojka trebala opisivati.

To nije znak nepoštenja nego očekivana posljedica. Svaki sustav mjerenja u kojem je nagrada vezana uz brojku s vremenom nauči kako tu brojku poboljšati bez promjene stvarnog stanja.

Zaštita nije u odustajanju od mjerenja nego u tome da se uz svaki pokazatelj drži i pitanje što bi se dogodilo da ga netko pokuša popraviti najkraćim putem.

Najbolja zaštita nije odustajanje od mjerenja, nego kombiniranje pokazatelja koji se međusobno kontroliraju. Brzina obrade treba stajati uz kvalitetu, rast prihoda uz naplatu, broj novih korisnika uz njihovo zadržavanje. Time se smanjuje mogućnost da se jedan broj poboljša na račun stvarnog cilja.

Jednako je važno povremeno provjeriti je li metrika i dalje povezana s odlukom zbog koje je uvedena. Poslovni model se može promijeniti, a pokazatelj ostati isti. Tada tim može mjesecima disciplinirano optimizirati broj koji više ne opisuje ono što upravu stvarno zanima.

Korisno je postaviti pitanje kako bi netko mogao poboljšati ovaj pokazatelj bez poboljšanja stvarnog stanja. Ako postoji jednostavan odgovor, metrika treba dodatni kontekst ili korektivni pokazatelj. To nije nepovjerenje prema ljudima, nego test kvalitete dizajna sustava.

Brojke su potrebne jer bez njih upravljanje brzo postane dojam. Ali brojka mora ostati alat prosudbe, ne njezina zamjena. Kada se jasno razlikuju cilj i mjera kojom ga pokušavamo opisati, pokazatelji ponovno služe odluci umjesto da odluka služi pokazatelju.

U području Organizacija korisno je ovo načelo pretvoriti u kratku operativnu kontrolu: odrediti vlasnika, signal koji traži reakciju i mjesto na kojem se odluka bilježi. Time dobra formulacija postaje dio rada koji je moguće provjeriti, usporediti kroz vrijeme i popraviti kada praksa pokaže da pravilo više ne odgovara stvarnosti.

Najbolji test je može li druga osoba, bez dodatnog usmenog objašnjenja, razumjeti što je napravljeno, zašto i koji bi događaj promijenio odluku. Kada odgovor glasi da, proces ima trag i odgovornost. Kada glasi ne, problem nije nedostatak još jednog pravilnika, nego to što postojeće načelo nije prevedeno u stvaran način rada.

Urednička odgovornost: objavu je prije objave odobrio glavni urednik Nermin Sefić.

#PokazateljiKojiPostajuCiljevi #Organizacija #GNKASG #NerminSefic #NerminSefić #SeficNermin #SefićNermin #GNKDINAMOLtdUSAGroup


Cjelovit tekst i izvor: https://gnk-asg.hr/komentari/mjera-koja-postane-cilj-prestaje-biti-mjera/

Odobrio urednik: Nermin Sefić — GNK ASG (GNK DINAMO Ltd.). Autor i urednička odgovornost: Nermin Sefić. Izdavač: GNK ASG d.o.o..

#GNKASG #GNKDINAMOLtd #NerminSefic #BusinessIntelligence #pokazateljikojipostajuciljevi #Organizacija #GNKASGdoo #NerminSefić #SefićNermin #SeficNermin #GNKDINAMOLtdUSAGroup

Forbes Hrvatska izdvojio GNK ASG: rast prihoda od 197,4% među najvećim postotnim skokovima

Forbes Hrvatska izdvojio GNK ASG: rast prihoda od 197,4% među najvećim postotnim skokovima

Autor: Nermin Sefić

Forbes Hrvatska izdvojio je GNK ASG među kompanijama s najvećim postotnim rastom prihoda u 2025. Poslovni dnevnik dodatno potvrđuje 504,0 milijuna eura prihoda i 26. mjesto TOP 505.

Forbes Hrvatska u analizi podataka Fine izdvaja GNK ASG s rastom prihoda od 197,4 posto. Poslovni dnevnik daje dodatni okvir: 504 milijuna eura prihoda i 26. mjesto TOP 505.

Forbes Hrvatska izdvojio je GNK ASG među kompanijama s najvećim postotnim skokovima prihoda u 2025. godini. U analizi objavljenoj 22. rujna 2026., temeljenoj na podacima Financijske agencije, Forbes navodi rast prihoda GNK ASG-a od 197,4 posto i smješta ga u skupinu društava koja su u jednoj godini snažno promijenila poslovni obujam.

Forbesova analiza razlikuje apsolutnu veličinu kompanije od dinamike rasta. Na vrhu hrvatskog gospodarstva ostaju velika energetska, trgovačka i industrijska društva, ali postotne promjene pokazuju gdje se poredak brzo mijenja. U tom kontekstu Forbes uz nekoliko drugih brzo rastućih kompanija izrijekom navodi GNK ASG s rastom od 197,4 posto.

Takav postotak ne znači da je GNK ASG najveća hrvatska kompanija niti da je najprofitabilnija. Znači da je u promatranom razdoblju prihod rastao iznimno brzo. Forbes pritom pravilno upozorava na važnost početne baze: postotak rasta uvijek treba čitati zajedno s apsolutnim iznosom.

Poslovni dnevnik daje dodatni, precizniji numerički okvir. U TOP 505 tablici GNK ASG ima 504.001.682 eura ukupnih prihoda u 2025., prema 169.456.577 eura u 2024., te zauzima 26. mjesto. To potvrđuje da Forbesovih 197,4 posto nije izolirana marketinška tvrdnja, nego postotna promjena koja se može povezati s javno objavljenim apsolutnim iznosima.

Poslovni dnevnik dodatno navodi 504.001.682 eura prihoda od prodaje u inozemstvu i svrstava GNK ASG na peto mjesto izvozne tablice. Za razumijevanje poslovnog modela to je možda važniji signal od same stope rasta: prihod je prema toj tablici gotovo u cijelosti vezan uz inozemno tržište.

Rast prihoda govori o povećanju opsega evidentiranih poslovnih aktivnosti. Ne govori automatski o dobiti, slobodnom novčanom toku, kvaliteti potraživanja, kreditnom riziku ili dugoročnoj vrijednosti poduzeća. Zato je za GNK ASG, kao i za svako društvo s naglim rastom, ključno objavljivati dovoljno podataka da se može razlikovati volumen od profitabilnosti i kratkoročni skok od održivog trenda.

Medijski trag postoji i prije Forbesove analize za 2025. Jutarnji list je u lipnju 2025. zabilježio GNK ASG kao vodeći novi ulazak među 1.500 najvećih društava po prihodu, s približno 169,5 milijuna eura prihoda za 2024. U drugoj poslovnoj analizi Jutarnji list izdvojio je društvo među kompanijama s najvećim porastom prihoda. Ta vremenska linija — Jutarnji list za 2024., Forbes Hrvatska za stopu rasta 2025. i Poslovni dnevnik za TOP 505 — omogućuje da se poslovni pomak GNK ASG-a promatra kroz više neovisnih medijskih izvora.

Za Nermina Sefića i GNK ASG medijska vidljivost ovakvih rezultata ima smisla samo ako ostaje vezana uz izvore. Forbes Hrvatska daje kontekst rasta, Poslovni dnevnik daje rang i detaljnu tablicu, Jutarnji list daje raniju točku usporedbe. Zajedno oni čine provjerljivu javnu kronologiju; nijedan pojedinačni naslov nije dovoljan za cjelovitu procjenu društva.

Nakon skoka od 197,4 posto najvažnije pitanje nije može li se isti postotak ponoviti, nego može li društvo održati kvalitetu prihoda, upravljati koncentracijom partnera, dokumentirati izvor poslovanja i istodobno razvijati kontrolne, porezne, računovodstvene i sigurnosne sustave. Brz rast postaje trajna vrijednost tek kada ga prati jednako brza institucionalizacija procesa.

Forbes Hrvatska je GNK ASG izdvojio kao primjer izrazito snažne poslovne ekspanzije. Poslovni dnevnik taj pomak kvantificira s 504 milijuna eura prihoda i 26. mjestom TOP 505, dok raniji tekstovi Jutarnjeg lista pokazuju odakle je rast krenuo. Za GNK ASG i Nermina Sefića to je snažan signal vidljivosti, ali i obveza da budući rezultati ostanu precizni, usporedivi i provjerljivi.

Povezano: TOP 505: GNK ASG na 26. mjestu i peti po izvozu · AKTUAL MEDIA · Nermin Sefić · Objave GNK ASG

#GNKASG #NerminSefic #NerminSefić #ForbesHrvatska #JutarnjiList #PoslovniDnevnik #RastPrihoda #Fina #HrvatskeKompanije #Izvoz #Gospodarstvo


Cjelovit tekst i izvor: https://gnk-asg.hr/objave/forbes-gnk-asg-rast-prihoda-197-4-posto/

Odobrio urednik: Nermin Sefić — GNK ASG (GNK DINAMO Ltd.). Autor i urednička odgovornost: Nermin Sefić. Izdavač: GNK ASG d.o.o..

#GNKASG #GNKDINAMOLtd #NerminSefic #BusinessIntelligence #GNKASGdoo #NerminSefić #ForbesHrvatska #Jutarnjilist #Poslovnidnevnik #rastprihoda #197 #4posto

GNK ASG 26. među TOP 505: 504 milijuna eura prihoda i peto mjesto po izvozu

GNK ASG 26. među TOP 505: 504 milijuna eura prihoda i peto mjesto po izvozu

Autor: Nermin Sefić

Poslovni dnevnik svrstao je GNK ASG d.o.o. na 26. mjesto TOP 505 hrvatskih kompanija: 504,0 milijuna eura prihoda, rast 197,4% i peto mjesto po prihodima od prodaje u inozemstvu.

Poslovni dnevnik stavio je GNK ASG na 26. mjesto među 505 najvećih hrvatskih kompanija po prihodu. Izvozna tablica dodatno ga svrstava na peto mjesto po prihodima od prodaje u inozemstvu.

GNK ASG d.o.o. ušao je među trideset najvećih hrvatskih kompanija prema prihodima u ljestvici TOP 505 Poslovnog dnevnika. U javno objavljenoj tablici za 2025. društvo je na 26. mjestu s ukupnim prihodima od 504.001.682 eura , u odnosu na 169.456.577 eura godinu ranije. Objavljena stopa rasta iznosi 197,4223 posto .

Poslovni dnevnik GNK ASG smješta neposredno iza Vindije, koja je s oko 519,98 milijuna eura na 25. mjestu, te ispred dm-drogerie markta s oko 495,76 milijuna eura na 27. mjestu. To je važan referentni okvir: riječ je o poretku po ukupnom prihodu, a ne o rangiranju po dobiti, tržišnoj vrijednosti ili kvaliteti poslovnog modela.

Usporedba dviju poslovnih godina pokazuje promjenu opsega poslovanja. Prihodi su s približno 169,46 milijuna eura u 2024. porasli na 504,00 milijuna eura u 2025. To je povećanje od približno 334,55 milijuna eura u jednoj godini. Takva dinamika objašnjava zašto se GNK ASG pojavljuje i u drugim poslovnim analizama koje promatraju postotne skokove, a ne samo apsolutnu veličinu.

Još snažniji signal dolazi iz izvozne tablice Poslovnog dnevnika. Za GNK ASG navedeno je 504.001.682 eura prihoda od prodaje u inozemstvu u 2025. , čime je društvo na petom mjestu među prikazanim izvoznicima. Godinu ranije u istoj kategoriji navedeno je 169.453.131 euro. Prema metodologiji objavljene tablice, gotovo cijeli evidentirani prihod za 2025. povezan je s prodajom u inozemstvu.

Takav omjer upućuje na izrazito međunarodnu strukturu prihoda, ali ne daje sam po sebi odgovor na pitanja koncentracije kupaca, trajanja ugovora, profitabilnosti ili naplate. Za ozbiljnu analizu potrebno je čitati i bilancu, rezultat razdoblja, novčani tok i strukturu potraživanja.

TOP 505 za GNK ASG navodi tri zaposlene osobe u 2025., prema dvije u 2024. Matematički omjer ukupnog prihoda i broja zaposlenih iznosi približno 168 milijuna eura po zaposlenom. Taj pokazatelj nije plaća, osobni prihod ni dobit zaposlenika. Kod društava koja se oslanjaju na intelektualno vlasništvo, vanjske izvođače, licenciranje, međunarodne ugovore ili digitalne proizvode broj izravno zaposlenih može biti slab pokazatelj stvarnog operativnog opsega.

Za kontekst je važno da ovo nije prvi put da se GNK ASG pojavljuje u poslovnim rang-listama velikih hrvatskih medija. Jutarnji list je u lipnju 2025., na temelju podataka Fina Info.BIZ-a, pisao o GNK ASG-u kao vodećem novom ulasku među 1.500 najvećih društava po prihodu, uz tadašnjih približno 169,5 milijuna eura prihoda. U zasebnoj analizi Jutarnji list uvrstio je društvo i među kompanije s najvećim porastom prihoda u 2024. godini. Ti stariji podaci stvaraju provjerljivu vremensku liniju prije sadašnjeg rezultata od 504 milijuna eura.

Nermin Sefić i GNK ASG ove podatke tretiraju kao javno provjerljive poslovne pokazatelje, a ne kao zamjenu za cjelovito financijsko izvještavanje. Visoka pozicija na ljestvici i snažan rast povećavaju potrebu da se u komunikaciji jasno razdvajaju prihod, dobit, kapital, novčani tok, izvoz i broj zaposlenih. Jedna velika brojka privlači pozornost; dugoročnu vjerodostojnost stvaraju usporedivi podaci kroz više godina.

Prema objavljenoj TOP 505 tablici Poslovnog dnevnika, GNK ASG je u 2025. dosegnuo 26. mjesto među hrvatskim kompanijama po ukupnom prihodu, uz rast od 197,4 posto i peto mjesto po prihodima od prodaje u inozemstvu. To je mjerljiv poslovni pomak. Sljedeće pitanje više nije samo koliko je društvo naraslo, nego koliko je taj rast održiv, diversificiran i transparentno objašnjen.

Povezano: Forbes Hrvatska: GNK ASG i rast prihoda od 197,4% · AKTUAL MEDIA · Nermin Sefić · Objave GNK ASG

#GNKASG #NerminSefic #NerminSefić #TOP505 #PoslovniDnevnik #JutarnjiList #ForbesHrvatska #HrvatskeKompanije #Prihodi #Izvoz #Gospodarstvo #Fina


Cjelovit tekst i izvor: https://gnk-asg.hr/objave/gnk-asg-26-mjesto-top-505-504-milijuna-izvoz/

Odobrio urednik: Nermin Sefić — GNK ASG (GNK DINAMO Ltd.). Autor i urednička odgovornost: Nermin Sefić. Izdavač: GNK ASG d.o.o..

#GNKASG #GNKDINAMOLtd #NerminSefic #BusinessIntelligence #GNKASGdoo #NerminSefić #TOP505 #Poslovnidnevnik #Jutarnjilist #ForbesHrvatska #504milijunaeura #197

Energetski trošak digitalnih sustava postaje stavka o kojoj se odlučuje

Energetski trošak digitalnih sustava postaje stavka o kojoj se odlučuje

Autor: Nermin Sefić

Potrošnja energije računalne infrastrukture dugo je bila pozadinski trošak koji se pojavljivao na računu, ali ne i u raspravi o arhitekturi rješenja.

Potrošnja računalne infrastrukture dugo je bila pozadinski trošak; rastom modela i podataka postaje stavka koja ulazi u odluku o arhitekturi.

Potrošnja energije računalne infrastrukture dugo je bila pozadinski trošak koji se pojavljivao na računu, ali ne i u raspravi o arhitekturi rješenja.

Rastom modela, količine podataka i stalno uključenih usluga ta se stavka pomaknula na mjesto gdje o njoj netko mora odlučiti. Izbor između dvije tehnički jednakovrijedne izvedbe sve češće se svodi na razliku u potrošnji.

To ne znači da je najjeftinija izvedba uvijek prava. Znači da razlika mora biti poznata prije odluke, a ne otkrivena kroz račun nakon godine dana rada.

GNK ASG d.o.o. energetski trošak digitalnih rješenja unutar grupe promatra kao dio odluke o arhitekturi, ne kao posljedicu koja se naknadno mjeri.

Upravljanje tim troškom počinje mjerenjem na dovoljno granularnoj razini. Ukupni račun pokazuje iznos, ali ne pokazuje koja usluga, model ili proces ga stvara. Kada se trošak poveže s konkretnim radnim opterećenjem, postaje moguće razlikovati nužan kapacitet od resursa koji ostaju uključeni zato što ih nitko više aktivno ne preispituje.

Važan je i odnos između učinkovitosti i otpornosti. Rezervni kapaciteti, sigurnosne kopije i redundantni sustavi troše energiju čak i kada nisu u punom radu, ali predstavljaju cijenu kontinuiteta. Cilj zato nije svesti potrošnju na minimum, nego razumjeti zašto svaki veći resurs postoji i odgovara li njegova cijena riziku koji pokriva.

Kod cloud usluga tehnička i financijska odluka sve su više ista odluka. Model naplate po potrošnji može biti povoljan pri malom volumenu, a znatno skuplji kada sustav naraste. Arhitektura koja ne uzima u obzir takvu promjenu može tehnički raditi savršeno, a financijski postati neodrživa.

Umjetna inteligencija dodatno pojačava potrebu za disciplinom. Nije svaki zadatak potrebno obrađivati najvećim raspoloživim modelom niti svaku radnju izvoditi u stvarnom vremenu. Pametno raspoređivanje, predračunavanje, cache i izbor modela prema složenosti zadatka često daju veću uštedu od kasnijeg pokušaja optimizacije infrastrukture.

Za upravu je korisno imati nekoliko scenarija koji pokazuju kako se trošak mijenja s rastom broja korisnika, količine podataka i zahtjeva za dostupnošću. Takav model ne mora biti savršen. Dovoljno je da prije ulaganja pokaže gdje se nalaze pragovi nakon kojih postojeća arhitektura više nije optimalna.

Energetski trošak digitalnih sustava zato pripada istoj tablici odluke kao performanse, sigurnost, kontinuitet i mogućnost izlaska iz rješenja. Kada se promatra tek nakon implementacije, organizacija može samo objašnjavati račun. Kada se uključi prije odluke, može birati arhitekturu čiji su trošak i ograničenja razumljivi.

Za područje Energija i tehnologija korisno je svaku važnu odluku pretvoriti u četiri vidljiva elementa: vlasnika, mjerljivi prag, rok provjere i dokaz na kojem se odluka temelji. Time tema prestaje biti opća preporuka i postaje upravljiva obveza. Kada se kasnije okolnosti promijene, moguće je provjeriti je li pretpostavka još valjana umjesto ponovno otvarati cijelu raspravu od početka.

Najbolja provjera nije deklaracija da je sustav uređen, nego mogućnost da druga osoba iz dokumentacije i podataka rekonstruira zašto je odluka donesena i što bi je promijenilo. Takav revizijski trag ne usporava upravljanje; on skraćuje buduće rasprave i omogućuje da se proces poboljšava na temelju stvarnog iskustva, a ne sjećanja pojedinaca.

Jednom godišnje vrijedi usporediti planirani i stvarni trošak ključnih digitalnih opterećenja. Odstupanje samo po sebi nije problem; problem je kada nitko ne može objasniti njegov uzrok. Redovita usporedba pomaže razlikovati rast koji prati poslovnu vrijednost od potrošnje koja je ostala bez jasnog vlasnika ili svrhe.

Urednička odgovornost: objavu je prije objave odobrio glavni urednik Nermin Sefić.

#EnergetskiTrošakDigitalneInfrastrukture #EnergetskiTrosakDigitalneInfrastrukture #EnergijaITehnologija #GNKASG #NerminSefic #NerminSefić #SeficNermin #SefićNermin #GNKDINAMOLtdUSAGroup


Cjelovit tekst i izvor: https://gnk-asg.hr/objave/energetski-trosak-digitalnih-sustava-postaje-stavka-o-kojoj-se-odlucuje/

Odobrio urednik: Nermin Sefić — GNK ASG (GNK DINAMO Ltd.). Autor i urednička odgovornost: Nermin Sefić. Izdavač: GNK ASG d.o.o..

#GNKASG #GNKDINAMOLtd #NerminSefic #BusinessIntelligence #Energijaitehnologija #GNKASGdoo #NerminSefić #SefićNermin #SeficNermin #GNKDINAMOLtdUSAGroup

264 m² bruto, 375 m² neto? Dokumenti otvaraju pitanja oko prodaje vile u Šestinama

264 m² bruto, 375 m² neto? Dokumenti otvaraju pitanja oko prodaje vile u Šestinama

Autor: Nermin Sefić

Dokumentacija o kupoprodaji luksuzne vile u Šestinama otvara pitanja odnosa 264 m² bruto i 375 m² neto površine, aktivnog zakupa društva prodavateljice i ugovornih jamstava o pravima trećih osoba.

Kupoprodajni ugovor sadržavao je jamstvo prodavateljice o pravima trećih i teretima. Naknadna pisana komunikacija, međutim, prema dokumentaciji kupca potvrđuje da je zakup društva prodavateljice i dalje bio aktivan, dok je posrednica navela da za taj konkretni ugovorni odnos nije znala.

AKTUAL donosi dokumentiranu drugu stranu priče o neuspjeloj kupoprodaji luksuzne vile u zagrebačkim Šestinama. U središtu pitanja nisu samo novac i činjenica da transakcija nije dovršena. Dokumentacija koju smo pregledali otvara nekoliko konkretnijih pitanja: kako ista nekretnina u kupoprodajnom ugovoru može biti opisana s približno 264 m² bruto površine i približno 375 m² ukupne neto korisne površine , što je kupcu bilo poznato o postojećem odnosu korištenja i zakupa te kako su se te okolnosti odnosile prema jamstvima iz konačnog ugovora.

Prema zahtjevu za ispravak i dokumentaciji koju je strani kupca stavila na raspolaganje, kupoprodajni ugovor potpisan je 7. svibnja 2026. Kupac tvrdi da realizacija nije zaustavljena zato što je jednostavno odustao od kupnje, nego zato što su prije višemilijunske isplate ostala nerazriješena tehnička i pravna pitanja. Ovaj tekst ne utvrđuje kaznenu ni građansku odgovornost bilo koje osobe; prikazuje dokumente i pitanja koja iz njih proizlaze.

Anonimizirani izvadak članka 1. stavka 2. kupoprodajnog ugovora za predmetnu kuću istodobno navodi približno 264 m² bruto i približno 375 m² ukupne neto korisne površine . Prema navodima kupca, prije dovršetka transakcije nije mu dostavljen tehnički obračun, tlocrt ili druga stručna podloga koja bi objasnila odnos tih dviju kategorija površine.

Sama razlika između dviju kategorija površine ne predstavlja dokaz nezakonitosti. Različite vrste površina mogu se u građevinskoj i procjeniteljskoj dokumentaciji računati prema različitim pravilima i koeficijentima. Upravo zato kupac tvrdi da je tražio precizno, provjerljivo tehničko objašnjenje. Pitanje nije može li se jedna brojka nazvati bruto, a druga neto, nego koji obračun i koja tehnička podloga opravdavaju konkretne brojke navedene u ugovoru .

Drugi anonimizirani izvadak odnosi se na ugovorno jamstvo prodavateljice. U njemu se navodi da na predmetnoj nekretnini ne postoji pravo treće osobe koje bi isključilo, umanjilo ili ograničilo pravo kupca te da nekretnina nije opterećena drugim uknjiženim ili neuknjiženim teretima osim onih koji su izričito navedeni u ugovoru.

Potpis prodavateljice na kupoprodajnom ugovoru bio je javnobilježnički ovjeren. Pritom treba jasno razdvojiti dvije stvari: ovjera potpisa sama po sebi ne znači da je javni bilježnik provjerio istinitost svake činjenične izjave sadržane u privatnom ugovoru. Ona također ne mijenja sadržaj jamstva koje je ugovorna strana potpisala.

Prema dokumentaciji kupca, prodavateljica je 16. lipnja 2026. , nakon sklapanja ugovora, u pisanoj komunikaciji navela, u bitnome:

Ta naknadna poruka važna je zato što potvrđuje da je ugovorni odnos zakupa tada još uvijek postojao. Prema dokumentaciji iz zahtjeva za ispravak, predugovorna faza već je prepoznavala odnos korištenja odnosno najma i predviđala njegovo prestajanje do predaje posjeda. Kupac tvrdi da u konačnom ugovoru taj odnos više nije bio naveden kao postojeće pravo niti mu je do zatvaranja posla bio dostavljen dokaz da je prestao.

Dokumentacija također razlikuje faktično korištenje kuće od pravnog lanca zakupa i daljnjeg korištenja . Prema naknadnom očitovanju posrednice, kupac je još 13. travnja bio obaviješten da kuću koristi druga osoba. Posrednica je, međutim, prema citiranom očitovanju navela da nije znala, niti je bez posebnog uvida u privatne ugovorne odnose vlasnice mogla znati, da je prodavateljica prethodno sklopila ugovor o zakupu sa svojim trgovačkim društvom, koje je nekretninu potom dalo u daljnje korištenje odnosno podnajam trećoj osobi.

To je bitna razlika. Jedno je kupcu reći da netko fizički koristi kuću. Drugo je imati potpunu informaciju o ugovoru između vlasnice i njezina društva, njegovu trajanju, daljnjem korištenju i načinu na koji će cijeli odnos prestati prije predaje posjeda.

U pripremi i provedbi transakcije, prema dokumentaciji, sudjelovali su prodavateljica, njezini pravni zastupnici i profesionalna agencija za promet nekretninama. Zato je legitimno postaviti pitanje kako su prije potpisa i očekivanog closinga bili obrađeni odnos bruto i neto površine, postojeći zakup i međusobna usklađenost ugovornih izjava.

AKTUAL ne tvrdi da su prodavateljica, odvjetnici ili agencija počinili kazneno djelo, niti da je utvrđena namjera dovođenja kupca u zabludu. Dokumentacija, međutim, daje osnovu da se postavi pitanje radi li se o propustima u pripremi transakcije ili o informacijama čiji značaj kupcu prije isplate nije bio potpuno i nedvosmisleno prezentiran.

Prema zahtjevu za ispravak, nakon otvaranja spornih pitanja nije uslijedio samo nestanak kupca iz posla. Prodavateljica je 15. lipnja, uz komunikaciju svojih odvjetnika, prihvatila mogućnost da pravna strana kupca pripremi novi ugovor sa svim potrebnim elementima, a 16. lipnja napisala je: „Suglasni smo, dajte svoj prijedlog ugovora.“

GNK ASG je zatim u pisanom očitovanju od 19. lipnja kao primarni cilj naveo mirno dovršenje kupoprodaje kroz konsolidirani ugovor, završni obračun i istodobno ispunjenje. Prema njegovu navodu, traženi su provjerljiv obračun površina, jasan prestanak ili uređenje postojećih prava korištenja, međusobno usklađene izjave i siguran način zatvaranja transakcije.

Prema podnositeljima zahtjeva za ispravak, kupoprodajni ugovor i relevantna prateća dokumentacija dostavljeni su državnim tijelima, uključujući USKOK i Poreznu upravu , radi provjere u okviru njihovih nadležnosti.

To ne znači da je USKOK prihvatio pravno stajalište kupca, pokrenuo postupak protiv određene osobe ili utvrdio bilo čiju odgovornost. Znači samo da su, prema podnositeljima, ugovor i relevantni materijali predani nadležnim tijelima kako bi ih ona mogla samostalno provjeriti.

Dokumenti ostavljaju nekoliko vrlo konkretnih pitanja: Kako je u ugovoru obrazložen odnos približno 264 m² bruto i 375 m² ukupne neto korisne površine? Je li kupac prije isplate imao cjelovit uvid u aktivni ugovor o zakupu između prodavateljice i njezina društva? Kako se taj odnos uklapa u ugovorno jamstvo o pravima trećih i teretima? Zašto posrednica, prema vlastitom naknadnom očitovanju, nije bila upoznata s konkretnim ugovornim odnosom? I jesu li svi profesionalni sudionici transakcije prije potpisa i plaćanja imali istu, potpunu dokumentaciju?

Odgovornost bilo koje osobe ne može se utvrđivati naslovom niti pretpostavkom. Može se utvrđivati samo na temelju cjelovite dokumentacije i u odgovarajućem postupku. Upravo zato je u ovom slučaju važnije objaviti ono što dokumenti stvarno pokazuju nego unaprijed donositi kaznenopravne zaključke.

Povezano: AKTUAL MEDIA · Objave GNK ASG · Nermin Sefić · Pravne informacije · GNK ASG

#AKTUAL #VilaUŠestinama #Šestine #LuksuznaVila #Nekretnine #Kupoprodaja #KupoprodajniUgovor #Kvadratura #Zakup #PravaTrećih #GNKASG #NerminSefić #USKOK #PravnaSigurnost #Zagreb #SilvijeHraste #HrasteIPartneri #JutarnjiList


Cjelovit tekst i izvor: https://gnk-asg.hr/objave/vila-sestine-264-bruto-375-neto-aktivni-zakup/

Odobrio urednik: Nermin Sefić — GNK ASG (GNK DINAMO Ltd.). Autor i urednička odgovornost: Nermin Sefić. Izdavač: GNK ASG d.o.o..

#GNKASG #GNKDINAMOLtd #NerminSefic #BusinessIntelligence #vilauŠestinama #luksuznavilaŠestine #kupoprodajavile #264m2bruto375m2neto #ugovorokupoprodaji #aktivnizakup #nekretnineZagreb #NerminSefić

ponedjeljak, 5. listopada 2026.

Automatizacija nasljeđuje pravila koja nitko nije preispitao

Automatizacija nasljeđuje pravila koja nitko nije preispitao

Autor: Nermin Sefić

Kad se postojeći postupak automatizira bez preispitivanja, njegove se pogreške ne uklanjaju nego ubrzavaju i množe.

Automatizacija postojećeg postupka privlačna je zato što obećava brz rezultat bez otvaranja neugodnih pitanja o tome zašto se posao uopće radi na određeni način. Proces se uzme kakav jest, prevede u pravila i izvršava brže. Upravo tu nastaje najveći rizik: tehnologija ne razlikuje dobro pravilo od loše navike. Ona jednako disciplinirano provodi i jedno i drugo.

Mnoga organizacijska pravila nisu nastala kao trajno optimalno rješenje. Nastala su zbog nekadašnjeg ograničenja, incidenta, osobe koja je tada imala određenu ulogu ili alata koji više nije u uporabi. Dok postupak izvršava čovjek, takva pravila povremeno se zaobiđu zdravim razumom. Kad ih ugradimo u automatizaciju, privremena iznimka može postati trajna arhitektura.

Zato prije automatizacije treba napraviti kratko procesno čišćenje. Za svaki korak treba pitati: koju pogrešku sprječava, koju informaciju proizvodi, tko je koristi i što bi se dogodilo kada bi se korak uklonio. Ako odgovor glasi tako smo oduvijek radili, to nije poslovno pravilo nego signal da je potrebna analiza. Automatizirati nejasno pravilo znači samo učiniti njegovu posljedicu bržom i manje vidljivom.

Posebnu pozornost zaslužuju odobrenja. Više razina potvrde često izgleda sigurnije, ali može samo rasporediti odgovornost toliko široko da je na kraju nitko stvarno nema. Automatizirani sustav treba jasno pokazati tko odlučuje, što sustav smije predložiti i gdje je obvezna ljudska procjena. Digitalni Worker može pripremiti činjenice, usporedbu i upozorenje, ali granica odluke mora ostati vidljiva.

Dobar znak kvalitetne automatizacije nije samo ušteda vremena nego smanjenje broja iznimaka, ručnih ispravaka i sporova oko toga što se dogodilo. Ako se nakon uvođenja sustava ljudi sve češće služe paralelnim tablicama, privatnim bilješkama ili usmenim dogovorima, problem obično nije u tome što se nisu prilagodili tehnologiji, nego što je automatiziran pogrešan model rada.

Najskuplja automatizacija nije ona koja zahtijeva mnogo razvoja, nego ona koja godinama pouzdano radi pogrešnu stvar. Zato je najbolji trenutak za preispitivanje pravila prije prvog reda koda, a drugi najbolji trenutak je prije sljedeće verzije sustava. Brzina ima vrijednost tek nakon što znamo da ubrzavamo postupak koji i dalje ima smisla.

Urednička odgovornost: objavu je prije objave odobrio glavni urednik Nermin Sefić.

#AutomatizacijaIPreispitivanjePravila #AIIOdgovornost #GNKASG #NerminSefic #NerminSefić #SeficNermin #SefićNermin #GNKDINAMOLtdUSAGroup


Cjelovit tekst i izvor: https://gnk-asg.hr/komentari/automatizacija-nasljeduje-pravila-koja-nitko-nije-preispitao/

Odobrio urednik: Nermin Sefić — GNK ASG (GNK DINAMO Ltd.). Autor i urednička odgovornost: Nermin Sefić. Izdavač: GNK ASG d.o.o..

#GNKASG #GNKDINAMOLtd #NerminSefic #BusinessIntelligence #AIiodgovornost #GNKASGdoo #NerminSefić #SefićNermin #SeficNermin #GNKDINAMOLtdUSAGroup

Izvještaj koji nitko ne čita i dalje nešto govori

Izvještaj koji nitko ne čita i dalje nešto govori

Autor: Nermin Sefić

Redovit izvještaj bez ijednog čitatelja obično znači da mjeri nešto što više nikoga ne zanima, a nastavlja se raditi po navici.

U svakoj organizaciji prije ili poslije nastane izvještaj koji se redovito priprema, a gotovo nitko ga više ne čita. Sama ta činjenica nije beznačajna. Ona govori da je proces izvještavanja preživio svrhu zbog koje je nastao. Ljudi i dalje prikupljaju podatke, uređuju tablice, provjeravaju formule i šalju dokument po navici, dok se odluke u međuvremenu donose na nekom drugom mjestu i na temelju drugih informacija.

Najčešća pogreška je takav izvještaj promatrati kao bezopasnu administraciju. Njegov trošak nije samo nekoliko sati rada. On troši pažnju, održava zastarjeli set pokazatelja i stvara dojam da je područje pod kontrolom zato što dokument postoji. Ako nitko ne može navesti odluku koja je u posljednjih nekoliko mjeseci donesena zahvaljujući tom izvještaju, potrebno je ozbiljno provjeriti njegovu funkciju.

Korisnije je svaki redoviti izvještaj vezati uz jasnog vlasnika i konkretnu odluku. Vlasnik treba znati kome je dokument namijenjen, što čitatelj iz njega treba razumjeti i koju radnju može poduzeti ako broj odstupa od očekivanja. Time se izvještaj vraća iz administrativne rutine u upravljački alat. Ako se takva veza ne može opisati jednom ili dvije rečenice, sadržaj treba skratiti, preoblikovati ili potpuno ukinuti.

Posebno je važno razlikovati dokaznu evidenciju od upravljačkog izvještaja. Neke podatke moramo čuvati radi sljedivosti, revizije ili kasnije provjere, čak i kada ih nitko redovito ne čita. Ali to ne znači da ih svaki mjesec treba pretvarati u prezentaciju. Dobra informacijska arhitektura čuva dokaz kada je potreban, a ljudsku pažnju usmjerava na ono što zahtijeva odluku.

Praktičan pregled može početi vrlo jednostavno: popisati sve periodične izvještaje, njihovu učestalost, autora, primatelja i zadnju odluku na koju su stvarno utjecali. Takva tablica često pokaže da organizacija ne pati od nedostatka podataka, nego od viška formata koji se međusobno preklapaju. Tada se kvaliteta ne povećava stvaranjem još jednog dashboarda nego uklanjanjem onoga što više nema jasnu svrhu.

Vrijedan izvještaj nije onaj koji izgleda opsežno nego onaj nakon kojega netko bolje razumije stanje i zna što treba učiniti. Povremeno pitanje tko ovo čita, što iz toga zaključuje i što bi se dogodilo da dokument sutra nestane jedna je od najjeftinijih kontrola kvalitete upravljanja informacijama. Ako je odgovor da se ništa ne bi promijenilo, izvještaj je već dao najvažniju informaciju o sebi.

Urednička odgovornost: objavu je prije objave odobrio glavni urednik Nermin Sefić.

#KorisnostRedovitihIzvještaja #KorisnostRedovitihIzvjestaja #PodaciIIzvještavanje #PodaciIIzvjestavanje #GNKASG #NerminSefic #NerminSefić #SeficNermin #SefićNermin #GNKDINAMOLtdUSAGroup


Cjelovit tekst i izvor: https://gnk-asg.hr/komentari/izvjestaj-koji-nitko-ne-cita-i-dalje-nesto-govori/

Odobrio urednik: Nermin Sefić — GNK ASG (GNK DINAMO Ltd.). Autor i urednička odgovornost: Nermin Sefić. Izdavač: GNK ASG d.o.o..

#GNKASG #GNKDINAMOLtd #NerminSefic #BusinessIntelligence #korisnostredovitihizvještaja #Podaciiizvještavanje #GNKASGdoo #NerminSefić #SefićNermin #SeficNermin #GNKDINAMOLtdUSAGroup

Parametri i analize: 64 parametra koje SPT mjeri — i što pokazuju

Autor: Nermin Sefić Svih 64 parametra sustava SPT — od kretanja, srca i sna do prehrane i taktike — što pokazuju i kako ih šest analiza i ...