Autor: Nermin Sefić
Kritička analiza ključnih tržišta 2025./26.: EUR/USD, rekord zlata, korekcija bitcoina, carine SAD-a, nafta i sukob na Bliskom istoku, povrat vodećih dionica, te usporedba inflacije Hrvatske, Mađarske i Slovenije.
Prva polovica 2026. potvrdila je ono što je 2025. tek nagovijestila: globalna financijska tržišta ušla su u razdoblje gdje se sigurna imovina ponaša volatilnije od dionica, a geopolitika određuje smjer nafte i zlata brže nego monetarna politika. Za hrvatske poduzetnike i investitore to znači jedno — tromjesečno praćenje više nije dovoljno. Ovaj pregled povezuje šest ključnih tržišta i pokazuje gdje Hrvatska stoji u odnosu na regiju.
Razlog za ovakav pristup nije akademska znatiželja, nego praktična nužnost. Poduzeće koje uvozi opremu u dolarima, drži dio rezervi u zlatu ili digitalnoj imovini, ovisi o energentima za proizvodnju, izvozi na tržišta izložena američkim carinama i istovremeno prati domaću inflaciju radi određivanja cijena — takvo poduzeće ne može si priuštiti da promatra svaki od tih pokazatelja izolirano. Ono što slijedi nije prognoza, nego presjek stanja utemeljen na provjerljivim izvorima, s naglaskom na ono što se stvarno dogodilo, ne na ono što bi se moglo dogoditi.
Euro je 2025. godinu otvorio na povijesno niskoj razini od 1,02 dolara, a do sredine godine ojačao na 1,18, potaknut očekivanjima labavije politike američkog Fed-a i stabilizacijom europskog gospodarstva. Godinu je zatvorio oko 1,17. Prva polovica 2026. donijela je konsolidaciju u rasponu 1,15-1,19, a sredinom srpnja tečaj se kretao oko 1,14, da bi početkom kolovoza ponovno ojačao prema 1,15, dijelom zahvaljujući iznenađujuće snažnom rastu BDP-a eurozone u drugom kvartalu (0,4%, dvostruko od očekivanog) i ubrzanju inflacije koje otvara prostor za daljnje zaoštravanje politike ESB-a.
Za hrvatske izvoznike koji fakturiraju u eurima, ali nabavljaju sirovine ili opremu u dolarima, ovakva volatilnost unutar uskog raspona (1,14-1,19) manje je opasna od naglih skokova — ali svejedno zahtijeva aktivno praćenje, ne pasivno oslanjanje na tečaj od prije nekoliko mjeseci.
Vrijedi napomenuti da su prognoze velikih banaka za ostatak 2026. i dalje razjedinjene do stupnja koji rijetko viđamo kod glavne valutne parice. UBS vidi ravnotežu rizika oko 1,20 do kraja godine, dok pojedini modeli, poput onog kod LongForecasta, projiciraju pad prema 1,10 do prosinca — razlika od gotovo deset centi na paru koji svakodnevno određuje trošak uvoza za tisuće hrvatskih tvrtki. Ta razjedinjenost sama po sebi je signal: kad institucionalni analitičari ne mogu postići konsenzus unutar uskog raspona, poduzeća bi trebala planirati scenarije, ne jednu točku predviđanja.
Temeljni pokretači ove neizvjesnosti nisu tajna — ECB-ove lipanjske projekcije predviđaju rast BDP-a eurozone od 0,9% u 2025. i 1,1% u 2026., dok OECD očekuje slično, blago ubrzanje uz oporavak vanjske potražnje. No upravo taj "blagi oporavak" osjetljiv je na svaku promjenu u trgovinskoj politici — daljnja eskalacija carinskih prijetnji mogla bi brzo obrnuti trenutan trend jačanja eura, dok bi definitivno rješenje sukoba na Bliskom istoku, s posljedičnim padom cijena energije, moglo dodatno ubrzati eurozonski oporavak i euro gurnuti prema gornjem dijelu prognoziranog raspona.
sij 2025 lip 2025 (1.18) pro 2025 (1.17) kol 2026 (1.15) 1.02 Zlato — povijesni rekord, pa nagla korekcija Nijedna klasa imovine nije u ovom razdoblju imala dramatičniju putanju od zlata. Cijena je 2025. godinu otvorila oko 2.624 dolara za unce, probila psihološku granicu od 3.000 dolara već u prvom tromjesečju, a do kraja prosinca dosegnula 4.550 dolara. Rast se nastavio i u novu godinu — 28. siječnja 2026. zlato je postavilo apsolutni povijesni rekord od gotovo 5.600 dolara za unce, potaknuto kombinacijom geopolitičke neizvjesnosti, rekordne kupnje središnjih banaka (predvođenih Kinom, Poljskom i Indijom) i slabljenja povjerenja u dolar kao rezervnu valutu.
Ono što je uslijedilo jednako je važno za razumjeti kao i sam rast: eskalacija sukoba SAD-Iran u proljeće 2026. gurnula je Fed prema jastrebijem stavu i zadržavanju kamatnih stopa na 3,75%, što je ojačalo dolar i pokrenulo korekciju zlata — do kraja srpnja 2026. cijena je pala na oko 4.053 dolara, gubitak od gotovo 28% od siječanjskog vrha. Analitičari poput onih iz Goldman Sachsa i dalje očekuju cilj od oko 4.900 dolara do kraja 2026., dok konzervativnije procjene govore o stabilizaciji u rasponu 4.100-5.250 dolara.
Podaci Svjetskog vijeća za zlato dodatno kompliciraju sliku: iako je javno vidljiva kupnja središnjih banaka usporila tijekom 2026. u odnosu na prosjek od 225 tona po kvartalu iz razdoblja 2021-2025., alternativni podaci s londonskog OTC tržišta i švicarskih rafinerija upućuju da se stvarna kupnja u prvom kvartalu 2026. zapravo povećala — s kineskim neto uvozom zlata koji je porastao gotovo tri puta u odnosu na prethodni kvartal. Ovo je važno jer sugerira da dio potražnje jednostavno postaje manje transparentan, ne da nestaje — što za dugoročnu procjenu vrijednosti zlata kao zaštite od inflacije i geopolitičkog rizika ostaje relevantan, iako teže mjerljiv, faktor.
sij 2025 28.1.2026 — 5.600$ ATH srp 2026 — 4.053$ Bitcoin i digitalna imovina — institucionalizacija bez smanjenja volatilnosti Bitcoin je 6. listopada 2025. dosegnuo povijesni vrh od 126.198 dolara, kulminaciju godine obilježene priljevom kapitala kroz spot ETF-ove odobrene u SAD-u 2024. i rastućim interesom korporativnih riznica. No ta razina pokazala se neodrživom — do veljače 2026. cijena je korigirala gotovo 50%, stabilizirajući se u rasponu 62.000-67.000 dolara, gdje se zadržala i tijekom ljeta 2026.
Zanimljivo je da je institucionalizacija Bitcoina, koja je trebala smanjiti njegovu volatilnost, u ovom ciklusu djelovala suprotno — veliki fondovi koji drže pozicije radi strateške izloženosti, ne kratkoročne špekulacije, sporije reagiraju na promjene raspoloženja, ali kad povuku kapital, to čine u velikom opsegu odjednom. Wall Street ostaje podijeljen: dok pojedini analitičari predviđaju novi rekord u 2026. (Bitwise cilja iznad 126.000 dolara, tvrdeći da četverogodišnji ciklus vezan uz halving gubi značaj), Morgan Stanley i Fidelity smatraju da je ciklus rasta završen i da 2026. ostaje "usnula" godina za kripto imovinu.
Regulatorni kontekst dodatno je ojačao legitimitet ove klase imovine tijekom promatranog razdoblja — kroz 2025. uslijedili su rezovi kamatnih stopa Fed-a, uspostava strateških državnih rezervi Bitcoina, promjena na čelu SEC-a, donošenje zakona o stabilnim kovanicama i ukidanje dijela regulatornih ograničenja prijašnje administracije. Svaki od tih događaja pojedinačno djelovao je kao poticaj cijeni, a njihov kumulativni učinak objašnjava zašto je Bitcoin uopće dosegnuo razinu iznad 120.000 dolara — no isti taj niz pozitivnih vijesti sada je uglavnom već ugrađen u cijenu, što dio analitičara navodi kao razlog zašto ponavljanje sličnog rasta u drugoj polovici 2026. zahtijeva potpuno nov katalizator, ne nastavak starog.
Za GNK ASG Digital Exchange Monitor, ova dinamika potvrđuje ono što smo ranije pisali o riziku koncentracije u digitalnoj imovini — čak i uz institucionalno sudjelovanje, raspon od 50% korekcije unutar nekoliko mjeseci ostaje realnost s kojom svaki poslovni subjekt koji prima ili drži kriptovalutu mora računati.
Usporedba s prethodnim ciklusima daje dodatan kontekst: pad 2022. godine, uzrokovan kolapsom Terra/LUNA ekosustava i FTX burze, odnio je 77% vrijednosti Bitcoina, dok je korekcija iz 2025-2026. dosad "samo" oko 50%, unatoč usporedivo visokoj polugi na ulasku u vrh ciklusa. Ta razlika u dubini pada, čak i uz sličan uzrok (prekomjerna poluga), djelomično se pripisuje upravo dubljem institucionalnom sudjelovanju — veći dio pozicija drži se dugoročnije, čime se ublažava, ali ne uklanja, karakteristična volatilnost ove klase imovine.
Trgovinska politika Trumpove administracije obilježila je 2025. i nastavlja oblikovati 2026. Ključni datum bio je 2. travnja 2025. — takozvani "Dan oslobođenja" — kada je uvedena kombinacija recipročnih carina na više od 80 zemalja, s rasponom od 10% osnovne stope do 46% za Vijetnam. Nakon mjeseci pregovora, u srpnju 2025. EU i SAD dogovorili su okvirni sporazum koji je postavio gornju granicu od 15% za većinu europskog izvoza u SAD, uključujući automobile — znatno niže od prijetnji koje su išle do 30%, ali i dalje višestruko iznad prijašnjih stopa.
Pravna drama nastavila se u 2026. — Vrhovni sud SAD-a u veljači proglasio je nezakonitima carine uvedene pod IEEPA ovlastima, prisilivši administraciju na brzu zamjenu kroz Section 122, 301 i 232 mehanizme. Prema procjeni Tax Foundationa, kumulativni učinak svih ovih mjera premašuje 900 dolara dodatnog godišnjeg troška po američkom kućanstvu u 2026. — trošak koji se, posredno kroz cijene uvoznih dobara, prenosi i na globalne lance opskrbe s kojima hrvatska poduzeća posluju.
Poseban sloj kompleksnosti dodaje činjenica da je Section 122 globalna carina od 10%, uvedena kao brza zamjena za poništene IEEPA mjere, sama istekla 24. srpnja 2026. i zamijenjena carinom vezanom uz prisilni rad od 10% (12,5% za 46 gospodarstava uključujući Kinu, Vijetnam i Tajland). Istovremeno su Section 232 carine na čelik, aluminij, bakar, automobile i poluvodiče, te Section 301 carine na Kinu, ostale u punoj primjeni neovisno o sudskoj odluci. Za europske izvoznike praktična posljedica je da je 15%-tni krov iz sporazuma s EU-om postao jedna od rijetkih stabilnih točaka u inače neprestano promjenjivom sustavu — vrijednost predvidivosti u ovakvom okruženju teško je precijeniti.
Dio sporazuma koji rijetko dospijeva u naslove jednako je važan za dugoročnu sliku: EU se obvezala potrošiti preko 640 milijardi eura na američku energiju, uložiti više od 500 milijardi eura u američko gospodarstvo i kupiti oko 35 milijardi eura AI čipova američke proizvodnje do kraja Trumpovog mandata, dok SAD nije preuzeo usporedive obveze prema europskom gospodarstvu. Kombinirano s američkim poreznim poticajima poput stopostotne ubrzane amortizacije za novu opremu, ovo stvara snažan financijski poticaj europskim i multinacionalnim tvrtkama da ulaganja preusmjere preko Atlantika — dinamika koja dugoročno oblikuje konkurentnost europskog gospodarstva jednako, ako ne i više, od same visine carinske stope.
Brent sirova nafta 2025. godinu je zatvorila na oko 85 dolara za barel, umjerenim rastom od 5,3% tijekom godine, vođenim disciplinom OPEC+ proizvodnje. Travanj 2026. donio je nagli skok na 52-tjedni vrh od 120,88 dolara zbog eskalacije sukoba SAD-Iran i prijetnji zatvaranju Hormuškog tjesnaca — kroz koji prolazi gotovo petina svjetske nafte. Do kolovoza 2026., nakon diplomatskih signala o mogućem rješenju sukoba, cijena je pala natrag na oko 78-85 dolara, uz jednodnevne oscilacije od 5-6% ovisno o vijestima iz pregovora.
J.P. Morgan sada projicira prosjek od 86 dolara za treći kvartal 2026., padajući na 78 dolara do kraja godine — značajno niže od prijašnje prognoze od 95 dolara, odražavajući veću ponudu i sporiji rast potražnje, posebice iz Kine. Za hrvatsko gospodarstvo, ovisno o uvozu energenata, ova volatilnost unutar raspona od gotovo 40 dolara u samo nekoliko mjeseci izravno se prelijeva u trošak transporta i proizvodnje.
Vrijedi istaknuti i diplomatsku dimenziju koja stoji iza brojki: američki ministar financija javno je govorio o mogućnosti dogovora oko ponovnog otvaranja Hormuškog tjesnaca "već sutra ili prekosutra", dok je Katar posredovao u pregovorima — no Iran je istovremeno demantirao da izravni razgovori uopće traju. Ova nesuglasica između američkih i iranskih izjava sama po sebi objašnjava zašto se cijena nafte u kolovozu 2026. kretala s dnevnim oscilacijama od 5-6% — tržište reagira na svaku izjavu, ne na potvrđene činjenice, što je obrazac koji vjerojatno neće nestati dok se sukob formalno ne razriješi.
sij 2025 (81$) tra 2026 — 120.88$ (Iran) kol 2026 (79$) Dionice najvećih svjetskih tvrtki — treća uzastopna godina dvoznamenkastog rasta Američko tržište dionica isporučilo je 2025. treću uzastopnu godinu snažnog rasta: S&P 500 porastao je 17,9% (uključujući dividende), Nasdaq Composite 21,2%, dok je "Veličanstvenih sedam" (Apple, Nvidia, Microsoft, Alphabet, Amazon, Meta, Tesla) donijelo 24,9% povrata, oporavivši se od strmog pada od 33% s prosinačkog vrha prethodne godine. Dow Jones, manje izložen tehnološkom sektoru, zaostao je s 14,9% rasta.
Prva polovica 2026. donijela je promjenu vodstva — po prvi put od 2022., S&P 500 i Dow nadmašili su Nasdaq. Do kraja srpnja, S&P 500 je bilježio ukupan povrat od 9%, Dow 9,1%, dok je Nasdaq zaostao na 7,8% nakon rasprodaje tehnoloških dionica. Ovaj obrat djelomično odražava širenje rasta izvan usko koncentriranih AI dionica prema širem tržištu, i djelomično reakciju na sukob na Bliskom istoku koji je podigao inflacijska očekivanja i doveo u pitanje daljnje snižavanje kamatnih stopa Fed-a.
Podaci o zaradama dodatno potkrepljuju sliku šireg, ne samo tehnološki koncentriranog rasta: do kraja svibnja 2026., s objavljenih otprilike 97% rezultata S&P 500 kompanija, oko 85% nadmašilo je očekivanja analitičara — znatno iznad petogodišnjeg prosjeka od 78%. Istovremeno se valuacija indeksa smirila s vrhunca od oko 23 puta očekivane zarade krajem 2025. na otprilike 21 put, što mnogi investitori tumače kao zdravu prilagodbu u kojoj rast zarada napokon sustiže rast cijena, ne obrnuto. Bloombergov konsenzus za zaradu po dionici S&P 500 u 2026. iznosi 313 dolara, 13,6% više nego u 2025. — hoće li se taj cilj ostvariti ovisi ponajviše o tome hoće li tehnološki sektor zadržati dosadašnji tempo rasta profita.
Ovdje dolazimo do dijela koji najizravnije pogađa svakodnevni proračun hrvatskih kućanstava i poduzeća. Prema prvoj procjeni DZS-a, godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj u srpnju 2026. iznosila je 3,9%, nastavljajući trend usporavanja treći mjesec zaredom — s travanjskih 5,8% preko svibanjskih 5,2% i lipanjskih 4,5%. Ipak, čak i ta usporena stopa ostaje osjetno iznad prosjeka eurozone od 2,9% u istom mjesecu, a energija (rast od 12,2% na godišnjoj razini) i usluge (8,5%) ostaju glavni pokretači.
Usporedba s neposrednim susjedima otkriva nelaskavu sliku. Mađarska je, nakon što je inflacija početkom 2026. pala na skoro osmogodišnji minimum od 1,4-2,1%, kroz godinu ubrzala prema prosjeku koji Europska komisija procjenjuje na 3,2% za cijelu 2026. — vidljivo niže od hrvatske stope. Slovenija je u svibnju 2026. zabilježila godišnju inflaciju od 3,6% (šestomjesečni maksimum), a Europska komisija projicira prosjek od 3,5% za cijelu godinu — također ispod hrvatske razine.
Drugim riječima: dok se cijela regija suočava sa sličnim vanjskim šokovima (energija, sukob na Bliskom istoku, carine), Hrvatska te šokove apsorbira sporije od Mađarske i Slovenije. Ministar financija Tomislav Ćorić izjavio je da je cilj dostići prosjek eurozone do prvog kvartala 2027., uz najavljene mjere kontrole administrativnih cijena i poreznog tretmana prekomjernih marži — no dosadašnji trend pokazuje da to neće biti automatski proces.
Detaljniji pogled na sastavnice hrvatske inflacije otkriva zašto je usporavanje sporije nego kod susjeda: cijene usluga u srpnju 2026. rasle su 8,5% na godišnjoj razini, dvostruko brže od energije po udjelu u ukupnom doprinosu inflaciji, prema komentaru HNB-a. Uslužni sektor tradicionalno sporije reagira na pad ulaznih troškova jer velik dio njegove cijene čini rad, ne sirovina — a rast plaća u Hrvatskoj, kao i u cijeloj regiji, ostaje visok zbog napete tržišta rada. Usporedbe radi, mađarski rast minimalne plaće od 11% u 2026. i slovenski nominalni rast plaća od 6,5% pokazuju da je pritisak na strani rada regionalna pojava — razlika je u tome koliko brzo se taj pritisak prelijeva u konačne cijene, a upravo tu Hrvatska trenutačno zaostaje.
Nijedno od šest tržišta obrađenih ovdje ne kreće se izolirano. Slabljenje dolara tijekom 2025. izravno je pridonijelo rastu zlata, jer se plemeniti metal tradicionalno kreće suprotno vrijednosti valute u kojoj se najčešće trguje. Rast cijena nafte zbog sukoba na Bliskom istoku prelio se u ubrzanje inflacije diljem Europe, uključujući i Hrvatsku, gdje je upravo energetska komponenta bila glavni pojedinačni pokretač ubrzanja u proljeće 2026. Neizvjesnost oko američke trgovinske politike istovremeno je pritiskala dionice u trenucima najave novih carina, a olakšavala ih čim bi se najavio dogovor ili odgoda — obrazac koji se ponavljao gotovo mjesečno tijekom promatranog razdoblja.
Digitalna imovina u ovom lancu igra nešto drugačiju ulogu — Bitcoin se sve više ponaša kao rizičnija, poluga-osjetljivija verzija tehnoloških dionica, ne kao "digitalno zlato" kojim ga se često opisivalo. Kad su tehnološke dionice u ljeto 2026. korigirale, Bitcoin nije pokazao poseban otpor; kretao se u istom smjeru, samo izraženije. Ta korelacija, ako se pokaže trajnom, mijenja način na koji bi poduzeća trebala razmišljati o digitalnoj imovini unutar šireg portfelja rizika — ne kao o zaštiti od pada tržišta dionica, nego kao o dodatnom, pojačanom obliku iste izloženosti.
Šest tržišta, jedna zajednička nit: 2025./26. bila je godina u kojoj su geopolitički šokovi — sukob na Bliskom istoku, trgovinski rat SAD-a, pravna neizvjesnost oko carina — nadjačali tradicionalne monetarne signale kao glavni pokretač cijena. Zlato i nafta pokazali su da "sigurna luka" i "strateška roba" danas znače dvoznamenkaste mjesečne oscilacije, ne stabilnost. Bitcoin je dokazao da institucionalno sudjelovanje ne jamči manju volatilnost. Dionice najvećih svjetskih tvrtki nastavljaju rasti, ali vodstvo se mijenja brže nego što modeli portfelja stignu reagirati.
Za Hrvatsku, najkonkretnija poruka je domaća: inflacija se usporava, ali sporije od Mađarske i Slovenije, što znači da domaći poduzetnici i dalje nose relativno veći trošak inputa od regionalne konkurencije. To nije razlog za paniku — trend je jasno silazan — ali jest razlog da se planiranje cijena i marži za drugu polovicu 2026. temelji na stvarnim, mjesečno ažuriranim podacima, ne na pretpostavci da će konvergencija prema eurozoni doći sama od sebe.
Postoji i šira pouka koja povezuje svih šest tržišta obrađenih ovdje: razdoblje "normalne" volatilnosti, na koje su se modeli i navike planiranja oslanjali posljednja dva desetljeća, izgleda sve više kao iznimka, ne pravilo. Kad zlato u istoj godini postavi rekord i zatim izgubi gotovo trećinu vrijednosti, kad nafta oscilira 40 dolara unutar nekoliko mjeseci zbog izjava koje se demantiraju unutar dana, i kad vodeći svjetski indeksi mijenjaju međusobni poredak po prvi put u četiri godine — planiranje utemeljeno na jednoj, fiksnoj pretpostavci postaje rizičnije od samog planiranja s više scenarija.
GNK ASG d.o.o. nastavlja pratiti sve ove pokazatelje kroz vlastiti Market Intelligence pregled, jer smatramo da razumijevanje ovih međusobno povezanih tržišta — valuta, plemenitih metala, digitalne imovine, energenata, dionica i domaće inflacije — nije akademsko pitanje, nego svakodnevni alat za donošenje poslovnih odluka. Kritički pogled na ove brojke ne znači pesimizam; znači priznanje da je 2025./26. bila godina u kojoj su i najveće institucije — od Fed-a do OPEC-a, od Vrhovnog suda SAD-a do Europske komisije — bile prisiljene revidirati vlastite pretpostavke usred godine, više puta. Tvrtka koja svoje planiranje gradi na istoj spremnosti za reviziju, umjesto na jednom, nepromjenjivom scenariju, ulazi u drugu polovicu 2026. u boljoj poziciji od one koja to ne čini.
Izvori podataka: Državni zavod za statistiku (DZS), Hrvatska narodna banka (HNB), Europska komisija (proljetna prognoza 2026.), Eurostat, Europski parlament, Tax Foundation, J.P. Morgan Global Research, RBC Wealth Management, Nasdaq Economic Research, World Gold Council, Trading Economics, tportal, HRT, Reuters (Poll), U.S. Energy Information Administration. Podaci prikupljeni i provjereni 5. kolovoza 2026.
#TržišnaAnalitika #EURUSD #Zlato #Bitcoin #Nafta #Inflacija #GNKASG #NerminSefić #GNKDINAMOLtd #MarketIntelligence
Cjelovit tekst i izvor: https://gnk-asg.hr/komentari/globalna-financijska-slika-2025-2026-eur-zlato-bitcoin-inflacija/
Autor i urednička odgovornost: Nermin Sefić. Izdavač: GNK ASG d.o.o..
#GNKASG #GNKDINAMOLtd #NerminSefic #BusinessIntelligence #EURUSD2026 #cijenazlata2026 #bitcoincijena2026 #carineSADEuropa #cijenanafte2026 #inflacijaHrvatska2026 #inflacijaMađarskaSlovenija #NerminSefić
